On je konstatovao da postoji velika razlika između službenih i neslužbenih podataka i precizirao da je prošle godine u Srbiji prodata roba sa Kosova u vrednosti 28 miliona evra.
S druge strane, naglasio je Grdžaliju, „legalni uvoz“ iz Srbije na Kosovo bio je vredan 310 miliona evra, s tim što ove godine postoji trend njegovog daljeg rasta.
Prema nekim mojim računicama, imajući u vidu obim neformalne i kriminalne ekonomije, rekao je Grdžaliju, na ovom prostoru je prošle godine bila prisutna srpska roba vredna više od 510 miliona evra.
Najnoviji podaci pokazuju da je izvoz iz Srbije u Albaniju vredan oko 148 miliona evra, dodao je Grdžaliju, napominjući da u tom kontekstu veliku ulogu ima pristup vlade u Beogradu „da se orijentiše što više prema balkanskim državama“.
Ponekad izgleda da se na Balkanu o čisto ekonomskim problemima ne može pričati, a da ne dobiju političku konotaciju. Ali, trgovina je kao voda, jer sama pronalazi svoj put, dok je potrošač taj koji će odlučiti šta će kupiti, odnosno iskoristiti, objasnio je Grdžaliju.
On smatra da je neophodno „početi promovisati region i eliminisati sve barijere između nas, jer se samo tako može ostvariti dobrobit za narod, poboljšati imidž Balkana i promovisati mogućnosti za investicije na ovom prostoru“.
Nije dobro da budemo orijentisani samo na to kako ćemo jedan drugom prodati robu, ocenio je Grdžaliju, već i kako naći mogućnosti za više oblike privredne saradnje, da bi zajedno bili prisutni na trećim, četvrtim i petim tržištima.
Zahvaljujući međunarodnim trgovinskim sporazumima, Srbija ima potencijal da bude od velike pomoći proizvođačima sa Kosova, istakao je Grdžaliju i zaključio da je potrebno da ojačamo dijalog i partnerstvo.


