Tim povodom su se u Prištini okupili predstavnici regulatornih agencija za audio i vizuelne medije i javnih emitera iz Beograda, Podgorice, Sarajeva i Tirane, kako bi sa domaćinima sa Kosova razmenili iskustva i razmotrili kakvi ih sve to izazovi čekaju do početka emitovanja programa na ovaj način.
Predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović upozorila je u pismu koje je pročitano na ovoj konferenciji da se stanje u medijima pogoršava u čitavoj jugoistočnoj Evropi, a da proces digitalizacije koji se sprovodi širom sveta u ovom regionu još nije počeo.
Poslednjih godina misija OEBS-a na Kosovu podržava Nezavisnu komisiju za medije u Prištini u procesu digitalizacije.
„Cilj ove konferencije je da se pomogne institucijama u Prištini, Beogradu, Podgorici, Sarajevu i Tirani da ubrzaju svoje napore i pronađu najbolja moguća rešenja za prelazak na digitalno emitovanje. Ova rešenja ne mogu i ne smeju da ograniče ničiji prisutp informacijama, niti da diskriminišu bilo koga u javnosti uključujući socijalno ugrožene grupe ili pojedince“, rekao je ambasador OEBS-a na Kosovu Žan Klod Šlumberže otvarajući dvodnevnu konferenciju.
Predstavnici Evropske komisije su, u želji da pomognu Kosovu da se uključi u proces digitalizacije, zajedno sa Nezavisnom komisijom za medije učestvovali u izradi strategije.
Prema mišljeju v.d šefa kancelarije EU na Kosovu Tomasa Gnokija, digitalno emitovanje je tehnički proces koji ima velik uticaj na slobodu izražavanja.
„Zato Evropska komisija vrlo pažljivo prati ovaj proces. Sloboda izražavanja je ključna evropska vrednost koja treba da bude stub svakog demokratskog društva. To je jedan od ključnaih pokazatelja za nas kada procenjujemo rad zemalja koje imaju aspiraciju da postanu deo evropske porodice“, kaže Gnoki.
Da bi proces digitalizacije na Kosovu uspeo, potrebno je angažovaje institucija, društva i svih ostalih relevantnih aktera, kaže predsedavajući Nezavisnom komisijom za medije na Kosovu Adnan Merovci.
Na Kosovu trenutno ima 98 medijskih kuća sa licencom za emitovanje od strane NKM, radi 78 radio stanica i 54 televizije, od toga samo tri imaju nacionalnu pokrivenost.
„Kada govorimo o tretiranju medija, obezbedićemo Javnom servisu specijalni tretman, ne samo zbog javnog emitera, već zbog građana i zbog važnosti koje on ima za građane. Tako da će Javni servis dobiti poseban tretman u procesu digitalizacije i neće biti izložen nikakvom riziku da bude odsutan sa medijske scene“, kaže Merovci.
Gordana Janković, šefica odeljenja za medije misije OEBS-a u Srbiji kaže da je ostalo malo vremena da se do 17. juna 2015. godine čitav region uskladi i pređe na digitalno emitovanje.
„Time će svakom građaninu biti omogućeno da ima kvalitetniji signal i to će, nadamo se, dovesti do drugačijeg pokrivanja u smislu pluralnog emitovanja, jednostavnijeg prelaska s jezika na jezik i zadovoljavanja potreba svih građana. Srbija je jako kasno ušla u čitav taj proces, ali se radi intenzivno“, kaže ona.
Sličnog je mišljenja i Lelja Babović, rukovodilac međunarodnih poslova Radio televizije BiH.
„Svi smo se kasno uključili, jer mi nemamo profesionalne kapacitete, jer proces digitalizacije zahteva ogromna finansijska sredstva, a većina radio i televizija ovog regiona nema potporu države u tom smislu. RTV BiH se nekoliko godina priprema za proces digitalizacije, u toku ove godine smo, zadužujući se, podigli kredit da bi nabavili opremu da bi iduće sedmice svečano pokrenuli pogone iz kojih će se program emitovati i proizvoditi u digitalnom formatu.“
Na dvodnevnoj konferenciji u Prištini, osim predstavnika zemalja koje se tek pripremaju za proces digitalizacije, učestvuju i emiteri iz Ljubljane, Skoplja i Zagreba koji su već finalizovali prelazak sa analognog na digitalno emitovanje.


