Kordinator za odnose sa javnošću u Tužilaštvu za ratne zločine, Jasna Å arčević, KIM radiju je kazala da je taj broj uključujući i period pre 2000. godine nešto veći i da je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine pokrenulo inicijativu da se taj broj revidira. “Ustanovili smo u brojnim predmetima bitne povrede postupka i kršenje ljudskih prava osumnjičenih, uglavnom u periodu pre 2000. godine. Ne ulazim u to da li su ljudi protiv kojih su se vodili postupci odgovorni za zločine i dela koja im se stavljaju na teret, već govorim o konfuziji i velikim greškama koje su predstavnici pravosuđa Srbije načinili“ kazala je Å arčevićeva u pisanoj izjavi KIM radiju. Prema njenim rečima na poternicama i dalje se nalaze ljudi koji danas čine vlast na Kosovu. Zaposleni u tužilaštvu su u tim predmetima, prema rečima Å arčevićeve, najčešće nailazili na pogrešne kvalifikacije i veoma nekvalitetne istrage. “To se odnosi na sadašnjeg i bivšeg premijera Kosova, Hašima Tačija i Agima Čekua. Međutim, protiv nekih kao što su Ramuš Haradinaj i Fatmir Ljimaj postoje predmeti sa obiljem dokaza za zločine koje su počinili nad civilima i ratnim zarobljenicima“, kazala je Å arčevićeva. Ona ističe da trenutno postoji izuzetno dobra saradnja između srpskog Tužilastva i EULEKS-a i da je posebno zadovoljavajući nivo dostigla posle predmeta Ćuška. “Viđamo se jednom nedeljno, razmenjujemo operativne podatke i imamo isti cilj – da kroz adekvatne istrage i sudske postupke svim porodicama žrtava, i Albancima i Srbima, omogućimo satisfakciju i pravdu, i da kroz sudsko utvrđivanje istine, ne ulazeći u političke i otvorene teme, u svakodnevnom funkcionisanju ostvarimo istinu i pomirenje među narodima“, ističe Å arčevićeva.
