U delu izveštaja Stejt departmenta posebno se pominje neizvršavanje odluke Ustavnog suda Kosova iz 2016. godine o zemlji manastira Visoki Dečani.
„Predstavnici opštine Dečani i centralne vlade nastavili su da odbijaju izvršenje odluke Ustavnog suda iz 2016. godine, koja potvrđuje odluku Vrhovnog suda iz 2012. i priznaje vlasništvo srpskog pravoslavnog manastira Visoki Dečani nad 24 hektara zemlje u manastirskoj okolini. U toku godine nije bilo napretka uprkos ponovljenim zahtevima od strane SPC i međunarodne zajednice upućenih Kosovskoj agenciji za katastar i vladi, da uknjiži vlasništvo SPC nad tom zemljom“, navodi se u izveštaju.
Dodaje se da je u septembru Ustavni sud izjavio, da su sve vladine institucije u obavezi da sprovedu svoje odluke, i predao je ovo pitanje u nadležnost državnom tužiocu. Do kraja godine tužilac nije pokrenuo krivični postupak protiv rukovodilaca koji su odgovorni za odbijanje izvršenja odluke. U septembru, gradonačelnik Dečana Baškim Ramosaj, javno je izjavio da ne namerava da izvrši sudsku odluku, a NATO snage su nastavile da obezbeđuju manastir Visoki Dečani.
U izveštaju se pominje da je od maja 2021. godine eparhija raško-prizrenska prekinula službene kontakte sa kosovskim institucijama.
„U maju, SPC je prekinula službene kontakte sa vladom u Prištini, navodeći da vlada nije ispunila ni odluku Ustavnog suda o manastiru Visoki Dečani, ni sporazum postignut uz posredovanje Italije iz novembra 2020. godine, između SZZ (Saveta za zaštićene zone) i vlasti opštine Dečani, o putevima u dečanskoj specijalnoj zaštićenoj zoni,“ stoji u izveštaju.
Pomenuti sporazum je uključivao izgradnju zaobilaznice van granica zaštićene zone i posebnih lokalnih puteva unutar specijalne zaštićene zone. Lokalne vlasti su, međutim, nastavile dalju izgradnju puta u okviru zaštićene zone.
U izveštaju Stejt Departmenta se dalje navodi da „SPC i zajednica kosovskih Srba nastavljaju da navode da u mnogim opštinama sa većinom kosovskog albanskog stanovništva, lokalne vlasti ne pružaju adekvatnu brigu za njihova (srpska) groblja i da policija ne garantuje dovoljnu bezbednost, dozvoljavajući povremene akte vandalizma.“
U nastavku izveštaja pomenuti su i drugi incidenti i problemi sa kojima se suočava SPC na Kosovu uključujući pljačke i skrnavljenja nekoliko objekata.
Izveštaj Stejt Departmenta posebnu pažnju posvećuje i uvršćenju manastira Visoki Dečani na listu od 7 najugroženijih spomenika u Evropi za 2021. godinu.
Naime, u aprilu je nevladina pan-evropska federacija za kulturno nasleđe Europa Nostra uključila manastir Visoki Dečani na listu od sedam naugroženijih objekata evropske baštine, navodeći rizike koji manastiru prete od projekata za lokalni razvoj.
Najviši predstavnici vlade, uključujući predsednicu Vjosu Osmani i premijera Kurtija, odbacili su stav da je manastir ugrožen kao “jednostran” i “netačan” i zatražili su od organizacije (Europa Nostra) da ukloni manastir sa liste.
U junu je Evropa Nostra objavila odgovor na “neke neispravne i pogrešne informacije” koje su objavljene na društvenim medijima i pružila je dodatno objašnjenje svoje odluke da uključi manastir Dečani na svoju listu. Europa Nostra je izjavila da je manastir na UNESКO listi Svetske kulturne baštine u opasnosti od 2006. i da “manastir ima poseban značaj za kulturni i duhovni identitet i nasleđe srpskog naroda” i da je takođe važan za sve građane Кosova, kao neprocenjiv element multikulturnog i multireligioznog nasleđa Кosova.
SPC je javno izjavila podršku odluci organizacije Europa Nostra i odbacila je stavove kosovskih zvaničnika uz obrazloženje da je manastir jedini verski objekat pod vojnom zaštitom na Кosovu…


