Rezultati raznih istraživanja koja redovno sprovode članice KSAM-a, potvrđuju konstantno kršenje zakona i odredbi Ustava. „Demokratija na Kosovu se etnički i selektivno primenjuje, a to kao posledicu ima podeljeno društvo, čiji većinski deo stanovništva uživa sva prava, dok se manjinske zajednice i dalje suočavaju sa diskriminacijom“. „Naglašavamo da demokratska načela ne bi trebala da podstiču nasilje, a svedoci smo represivnih mera koje institucije u Prištini primenjuju na severu Kosova, što kao posledicu ima veliku uznemirenost tamošnjeg stanovništva. Nedostatak sigurnosti i bezbednog okruženja osnovna je prepreka povratku raseljenih lica, iako je to garantovano Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN“, navodi se u saopštenju KSAM-a dostavlejnom KIM radiju. KSAM podseća da u Prištini danas žive 22 srpske porodice, odnosno nešto više od 40 pojedinaca, od nekadašnjih 40 000 Srba koji su živeli u tom gradu, a slična situacija je i u ostalim gradovima širom Kosova. U Prizrenu, Peći, Đakovici, Uroševcu, Gnjilanu, Vučitrnu Klini, Istoku, Podujevu gotovo da nema Srba. „Mogućnosti ekonomskog razvoja nevećinskih zajednica su minimalne. Usled nepostojanja garancija bezbednosti, nepostojanja kapitala i slabih investicija u oblasti poljoprivrede, male privrede i infrastrukture, beznačajan je broj povratnika u odnosu na trend iseljavanja pripadnika svih zajednica koje žive na Kosovu. Srbi na Kosovu se i dalje suočavaju sa problemom sporog vraćanja uzurpirane i okupirane imovine, pa ono što je po demokratskim i svetskim standardima neotuđivo pravo, na Kosovu ne može da se primeni zbog neažurnih, neefikasnih i dugotrajnih pravnih procesa“, primećuje KSAM. Takođe, podseća se u saopštenju, uprkos zakonodavnim odredbama za zapošljavanje na Kosovu, od ukupno 12 243 radnika javnih preduzeća(KEK, PTK, aerodrom Priština), samo 0, 55% ( ili ukupno njih 91) čine kosovski Srbi. Na Kosovu je 11 godina nakon završetka konflikta prisutan problem očuvanja, obnove i zaštite srpskih kulturnih spomenika i verskih objekata. Istraživanja koje je KSAM sproveo, pokazuju da se srpski jezik retko kada koristi, a i kada se koristi, dokumenta koja se izdaju na srpskom jeziku su nečitljiva, albanizovana i puna gramatičkih grešaka. Treba podsetiti da na teritoriji Kosova ne postoje televizija i radio na srpskom jeziku, koji svojim signalom pokrivaju celokupnu teritoriju Kosova. Koliko je slaba informativna pokrivenost, govori i podatak da Srbi na Kosovu nema ni dnevnih novina. Na kraju KSAM naglašava da je i dalje nepoznata sudbina kidnapovanih i nestalih Albanaca i Srba sa Kosova. Generalna skupština UN-a odlučila je 2008. godine da 15. septembar bude Međunarodni dan demokratije, pozivajući svoje članice i ostale regionalne, vladine i nevladine organizacije da obeležavaju ovaj dan.
NAJNOVIJE VESTI
Nesloboda drugačije govori
3 min čitanja IZVOR: Politika, autor: Živojin Rakočević
Uglavnom sunčano i toplije
1 min čitanja IZVOR: Kim

