Radio Kim
    NAJNOVIJE VESTI

    TSK potvrdio pet kandidata za glavnog tužioca Kosova

    19.06.2026 20:101 min čitanja IZVOR: Beta

    Ambasade traže od vlade da ne sprečava upotrebu simbola zajednica

    19.06.2026 17:532 min čitanja IZVOR: Kontakt plus/Klan Kosova

    Carina Kosova zaplenila 33.000 pakovanja duvana za elektronske cigarete u regionu Prištine

    19.06.2026 16:311 min čitanja IZVOR: Kim
    Facebook Twitter Vimeo YouTube
    Radio KimRadio Kim
    • Vesti
      • Vreme
      • Netačno
      • Zdravlje
      • Politika
      • Društvo
      • Kultura
      • Hronika
      • Saopštenja
      • Ratni zločini
      • Religija
      • Poljoprivreda
      • Sport
      • Drugi pišu
      • Arhiva vesti
    • Najnovije
    • Analiza
    • Podkast
    Slušaj Radio
    Facebook Twitter Vimeo YouTube
    Radio Kim
    Početna stranica » Sve vesti » ’’Crnogorski jezik političko ime za srpski’’
    Društvo

    ’’Crnogorski jezik političko ime za srpski’’

    Aleksandra Arsić ĆirkovićObjavio/la Aleksandra Arsić Ćirković11.02.2023 21:42Нема коментара3 min čitanja IZVOR: Kim
    Share
    Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Telegram Email

    Predsednik Opštine Nikšić Marko Kovačević je rekao da je Crna Gora od nastanka državnosti bila opredeljena da je njen jezik srpski.

    „Samo njeno ime Crna Gora je nastalo na srpskom jeziku i u orginalu se može reći samo na srpskom, ne može ni na jednom drugom jeziku“, naveo je on.

    Kovačević je podsetio da je nakon raspada bivše Jugoslavnije Crna Gora ostala na strani istorije, pa je svojim ustavom 1992. godine kao službeni definisala upravo srpski jezik ijekavskog narečja. Međutim, stvari su nekoliko godina kasnije počele da se menjaju.

    „To je počelo da se menja od 1997. godine kada je Milo Đukanović krenuo u proces separacije, prvo prikriveno, a potom i vrlo otvoreno. Nakon 2000, jedan od prvih udara koji je bio izvršen na ono što su istorija i temelj Crne Gore bio je upravo udar na srpski jezik kada se pokušalo da se preimenuje predmet u osnovnim i srednjim školama iz srpskog jezika u maternji jezik. Tome se usprotivilo 20 profesora Nikšićke Gimnazije koji su odbili da ne predaju na srpskom jeziku i ne koriste ćirilicu. Oni su ostali bez posla“, rekao je.

    Nakon referenduma 2006. godine i razbijanja državne zajednice Srbije i Crne Gore, tada najmlađa država na svetu je trebala da donese sopstveni Ustav.

    „Predlagani su različiti nacrti Ustava Crne Gore. Opozicija je predlagala da srpski jezik ostane, kao što je to bilo u Ustavu iz 1992. godine, a neki drugi su predlagali politički naziv za srpski jezik koji je podrazumevao da se on naziva crnogorski. Prevladalo je rešenje koje je u Ustav stavilo crnogorski jezik, kako su oni predlagali, kao službeni. U službenoj upotrebi su srpski, bosanski, hrvatski i albanski i tu je ime srpskog jezika po prvi put u istoriji Crne Gore degradirano, što su do tada pokušavali samo okupatori koji su dolazili spolja“, rekao je Kovačević.

    Nacrt tog Ustava je, prema Kovačevićevim rečima, napisan na službenom jeziku koji je u to vreme bio upravo – srpski.

    „Taj nacrt nije mogao biti predložen ni na jednom drugom jeziku, osim na srpskom, tako da imamo apsurd da je današnji Ustav Crne Gore na srpskom jeziku, a da on sam propisuje degradaciju tog jezika u institucionalnom smislu“, ukazao je on.

    Pet godina nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, 2011. godine kada je, kako Kovačević tvrdi, vlast Demokratske partije socijalista bila najstabilnija, ipak se blizu polovine stanovištva izjasnilo da za svoj maternji smatra srpski jezik.

    „Mislim da je kruna odbrane srpskog jezika popis stanovništva koji sledi ove godine i koji će definitivno reći da se srpski jezik vratio, da je njegovo ime ponovo osvetljeno i da sve više ljudi hoće svoj jezik da naziva njegovim pravim imenom“, kazao je Kovačević.

    On se osvrnuo i na litije organizovane protiv Zakona o veroispovesti u Crnoj Gori za koje je kazao da se nisu desile slučajno, iako su na neki način bile iznenađujuće.

    „Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici u Crnoj Gori predstavljaju jedinu i apsolutnu većinu po bilo kom pitanju, kada govorimo o teritoriji Crne Gore. To je bio živac na koji se moralo reagovati kada je on taknut i narod u Crnoj Gori je reagovao kada se došlo do te crvene linije. Jesu se ljudi iznenadili da ta energija postoji u narodu u Crnoj Gori, ali to se nije desilo slučajno. Velike zasluge za to je imala naša crkva, a pogotovu njene vodeće ličnosti – počivši mitropolit Amfilohije koji je naš narod najbolje spremio za tu vrstu borbe, ne znajući koliko se sve ono što je radio primilo u tom narodu koji je njega slušao, pratio i gledao godinama“, rekao je Kovačević.

    Književnik i direktor Nikšićog pozorišta Radinko Кrulanović je rekao da je jezik kao najtemeljnija odrednica ljudskog bića, da bez jezika ne možemo imati svoju prepoznatljivost.

    „Pitanje jezika ne bih samo sveo na državnu represiju nego i ontološku, pa čak i ličnu represiju. Negde mi se čini da sami sebi postajemo veliki neprijatelji“, kazao je on i podsetio na zaveštanje Stefana Nemanje: Šta je jedan narod ako izgubi svoj jezik.

    „Bez srpske ćirilice mi nemamo ni prošlost, ni sadašnjost, ni budućnost. Narod koji se odriče svoje sadašnjosti, prošlosti i budućnosti sam nad sobom vrši represiju. On neće da bude prepozantljiv sam sebi“, zaključio je Krulanović.

    Marko Kovačević se osvrnuo i na aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i predsedničke izbore koji su zakazani za 19. mart.

    „Politička situacija je kompleksna, jedino što je jasno je da će narod sigurno glasati tako da kandidat Demokratske partije socijalista, bio to Milo Đukanović ili bilo koji drugi, neće pobediti na tim predsedničkim izborima. Srpske političke stranke i strukture imaju svog kandidata, gospodin Andrija Mandić je prvi predao kandidaturu za predsedničke izbore, tako da ovoga puta imamo priliku i šansu da se, prvi put od 1941. godine, neko ko će obavljati neku od tih značajnih fukcija nacionalno izjašnjava kao Srbin“, rekao je on.

    Na tribini „Zaštita srpskog jezika i ćirilice u uslovima institucionalne represije (primer Crne Gore)“, govorio je i direktor Javne ustanove „Zahumlje“ Miodrag Čizmović.

    U Domu kulture „Gračanica“ večeras je održan zajednički koncert Ansambla „Venac“ i KUD „Zahumlje“ iz Nikšića.

    Share. Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Telegram Email
    Aleksandra Arsić Ćirković

    Povezani članci

    „Kosovska pita“ u Donjoj Gušterici: Peta pitijada povodom Vidovdana

    19.06.2026 12:11

    Oko 750 dece i prosvetnih radnika sa Kosova otputovalo u Republiku Srpsku

    19.06.2026 8:21

    Sutra isplata dečjeg i roditeljskog dodatka, socijalne pomoći i dodatka za negu

    18.06.2026 18:24

    Veran Matić napadnut sinoć ispred Skupštine Srbije

    18.06.2026 11:00
    Izdvojeno

    TSK potvrdio pet kandidata za glavnog tužioca Kosova

    19.06.2026 20:101 min čitanja IZVOR: Beta

    Ambasade traže od vlade da ne sprečava upotrebu simbola zajednica

    19.06.2026 17:532 min čitanja IZVOR: Kontakt plus/Klan Kosova

    Carina Kosova zaplenila 33.000 pakovanja duvana za elektronske cigarete u regionu Prištine

    19.06.2026 16:311 min čitanja IZVOR: Kim

    CIK završio ponovno prebrojavanje glasova, spreman za objavu konačnih rezultata

    19.06.2026 14:441 min čitanja IZVOR: KIM
    Kategorije
    • Analiza
    • Blog
    • Dogovor!?
    • Podkast
    • Drugi pišu
    • Društvo
    • Hronika
    • Kultura
    • Netačno
    • Politika
    • Poljoprivreda
    • Ratni zločini
    • Religija
    • Saopštenja
    • Sport
    • Vreme
    • Zdravlje
    • Arhiva vesti
    © 2026 Radio KIM. Sva prava zadržana. Izrada: weblogic.
    • O nama
    • Marketing
    • Impressum
    • Uslovi korišćenja
    • Izjava o privatnosti

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.