Nenad Radosavljević direktor Televizije Mir iz Leposavića i Aleksandar Rapajić iz Centra za zastupanje demokratske kulture ne očekuju nikakvo iznenađenje od strane srpskog predsednika, već ustaljenu priču o pritiscima i optužbe upućene na račun različitih političkih faktora.
„Uglavnom će tu biti, kao i uvek, vrlo žestokih kritika prema međunarodnoj zajednici i onima koji su u okruženju i prema zvaničnicima u Prištini. Ništa jasno neće biti definisano i ne očekujem da će posle toga narod u Srbiji imati nekakvu jasnu perspektivu ili bar saznanja o tome šta ga sve čeka“, kaže za RTV Kim Nenad Radosavljević, vlasnik TV Mir iz Leposavića.
„To da smo u teškoj situaciji znamo već duže vreme. Pritisak prema Srbiji i srpskoj zajednici na Kosovu je veliki, očigledno da se međunarodnoj zajednici žuri da što pre reši finalni status Kosova, da se nešto potpiše, da Srbija nešto prihvati, ali do toga neće doći brzo“, uveren je Aleksandar Rapajić.
Međutim, obojica sagovornika svesna su da pritisaka oko Kosova ima sve više i da su oni intenzivirani poslednjih meseci, posebno od strane Nemačke i Francuske sa čijim liderima se Vučić sreo i juče u okviru Samita u Pragu.
„To se nastavlja i to neće da prestane. To mora da bude jasno i njemu (Vučiću) i svima oko njega i iluzije o tome da se veštom manipulacijom u diplomatiji međunarodnoj politici može proizvesti pozitivan efekat, to neće proći. Prosto sa druge strane šargarepa uvek postoji, a to su investicije bez kojih ova zemlja ne može a koja je zapala u duboku krizu u smislu da je najsiromašnija u Evropi. Ne može da se izvući i moraće da poklekne pod takvom vrstom pritiska. To do sada nije bilo preduzimano onako kako sada očekujem da će biti, a to je uglavnom finansijski pritisak, nema drugog“, kaže Nenad Radosavljević.
Da su pritisci intenzivni na Srbiju što zbog rata u Ukrajini, a što zbog konačnog rešenja slaže se i Aleksandar Rapajić. Međutim…
„Simptomatično je da se odjednom proces pregovora oko Kosova izvukao iz Evropske Unije i prešao u ruke Francuske i Nemačke. Imamo osobu određenu od strane EU da vodi pregovore, a sada se odjendom pojavljuju neke nove osobe, manje od EU jer ih predstavljaju samo dve zemlje, a koje misle da mogu da izvrše veći pritisak i reše taj problem brže ali mislim da to nije dobar put. Dobar put je da se primenjuju sporazumi. Moramo da radimo na tome da se formira Zajednica srpskih opština, jer ZSO treba da služi da zaštiti srpski narod na Kosovu“.
Osim pritisaka na vlast u Srbiji, obruč se steže i oko Kosova, odnosno njegovih lidera, pre svega kada je u pitanju ispunjavanje preuzetih obaveza u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom.
Direktor Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa Fatmir Šeholi kaže da to potvrđuju i učestale posete evropskih emisara, ali i jučerašnji razgovor u Pragu između Vjose Osmani, Šolca i Markona.
„Da li će doći do finalne verzije oko svega toga zavisi apsolutno od toga da li je spreman premijer Kurti za ono što međunarodna zajednica traži i vrši pritisak na njega, a to je formiranje Zajednice srpskih opština. Koliko ja imam informacije i koliko ima Institut, Kurti uopšte nije u nikakvoj slozi sa tim. On je dobio draft, kod njega u kabinetu postoji draft da vidi kako to izgleda. On je dobio taj draft sigurno od Amerikanaca, Britanaca, Francuza i Nemaca i pozudano znamo da je pročitao taj draft i po onome koliko mi imamo informacije blizu izvora sa Kurtijem je da on nije zadovoljan i da neće prihvatiti“.
Kurti, kaže Šeholi, želi da prolongira situaciju, ali to, kako ističe, može imati za posledicu nove izbore ili neku vrstu izolacije za Kosovo.
„Na kraju će SAD, odnosno Njujork i Vašington preuzeti i da održe jednu veliku konferenciju na kojoj bi mogli da dođemo do tog finalnog rešenja za dijalog“, kaže Šeholi.
Nenad Radosavljević međutim, takvu vrstu pritisaka oko ZSO na Kosovo ne vidi, ali će vlasti u Prištini morati da pristanu na to. „Ovoga puta ja mislim da to neće moći da se izbegne i da do formiranja ZSO će sigruno doći. Ne mislim da će to biti brzo ali u svakom slučaju izvesno je da će u nekom narednom periodu, možda početkom naredne godine, to morati da se učini“.
Aleksandar Rapajić podseća da Priština ima prilično rigidan stav prema osnivanju ZSO, što potvrđuje i poslednja izjava kosovske predsednice Vjose Osmani.
„Svi se izvlače da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova a niko ne pominje da je u toj istoj odluci navedeno da zakoni treba da se koriguju da bi postojala mogućnost da se Zajednica osnuje. Potrebno je promeniti jedan broj zakona da bi to bilo moguće ali ne postoji dobra volja. Uz malo dobre volje od strane Prištine, mislim da taj problem može biti rešen u veoma brzom roku. Ali ne da bude rešen proforma. ZSO je ideja međunarodne zajendice, to nije ideja Beograda, i ona predstavlja način da se srpska zajednica na Kosovu oseća slobodnije. Možda kroz 10, 20 godina srpska zajendica krene da veruje institucijama u Prištini pa ne bude ni potrebe za Zajednicom srpskih opština ali u ovom trenutku stvarno je neophodna“, kaže Rapajić.
Da je ZSO potrebna Srbima na Kosovu stalno ističe i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju. On je u najnovijem saopštenju za javnost, reagujući na izjavu Vjose Osmani da ne želi novu Republiku Srpsku, kazao da Zajednica garantuje kolektivna prava Srbija koja su sada ugrožena.


