Sagovornici ovog nedeljnika navode da bi svi navedeni problemi bili rešeni kada bi država Srbija poštovala svoje zakone i Ustav.
Pasivizacija adresa je postupak kojim Ministarstvo unturašnjih poslova (MUP) sa adrese briše prebivalište građaninu kada utvrdi da ne živi na njoj. Posledice su gubitak prava na ličnu kartu, zdrastvenu knjižicu i glasanje.
Sa time se, tvrde predstavnici Albanaca, suočavaju u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.
Urednik portala Folj onlajn Jeton Ismailji za Vreme kaže da poznaje ljude koji u Bujanovcu žive i rade, imaju srpsko državljanstvo, ali ih ipak brišu iz civilnog registra.
„Problem je što policija proverava tri puta da li je neko na adresi, pa ukoliko ga tada ne zatekne briše ga iz registra. A čovek, na primer, može da bude u inostranstvu mesec dana. Srpska zajednica nema taj problem. Poznajem Srbe koji rade u Beogradu ili Nišu, pa nisu brisani iz registra. Dakle, u pitanju je selektivna praksa u odnosu na pripadnike albanske zajednice“, objašnjava Ismailji.
Dodaje da je postojala neka inicijativa Ministarstva za ljudska i manjinska prava po tom pitanju da se vodi dijalog sa predstavnicima Albanaca.
„To je crno na belo i veoma lako može da se reši – ljudi rade ovde, deca su im ovde u školi, veoma lako se može proveriti da tu žive“, naglašava Ismailji.
Još jedan problem sa kojim se suočava albanska zajednica jeste nepriznavanje diploma stečenih na Kosovu. Ismailji kaže da više od 90 odsto mladih Albanaca završava fakultet na Kosovu.
Zbog nepriznavanja diploma u Srbiji većina migrira prema zemljama zapadne Evrope – Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj. Jedan deo mladih ostaje u Prištini gde su završili studije.
Uprkos više inicijativa za poboljšanje položaja Albanaca u Srbiji, koji su predviđali dublju integraciju i hitno stopiranje pasivizacije adresa, kao i ekonomski razvoj opština Bujanovac, Preševo i Medveđa, do sada je malo toga sprovedeno u delo.
Ismailji rešenje vidi u tome da država Srbija poštuje svoje zakone i Ustav jer „onda ne bi bilo potrebe za rezolucijama, predlozima od sedam ili 10 tačaka“.
„Ustav Srbije je jasan – zastupljenost zajednice u državnim institucijama treba da odražava broj pripadnika zajednice koji žive u toj opštini. To se ne sprovodi, pa smo u situaciji u kakvoj i jesmo“, zaključuje sagovornik „Vremena“.
Rezultati popisa stanovništva koje je sprovedeno 2022. godine beleži da u Srbiji ima ukupno 61.687 Albanaca i Albanki, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Ukupno u regionu Južne i Istočne Srbije, gde se nalaze Bujanovac, Preševo i Medveđa, albanska zajednica prema zvaničnim podacima broji 58.145 stanovnika.


