Kako navodi Teve 1, redovni parlamentarni izbori održani 9. februara prošle godine koštali su skoro devet miliona evra, dok je za vanredne izbore održane 28. decembra iste godine bilo potrebno još oko 7,7 miliona evra.
Centralna izborna komisija (CIK) nije odgovorila na upit o planiranju budžeta u slučaju da do vanrednih izbora dođe, a ekonomisti ocenjuju da su učestali izbori i prateći troškovi ugrozili druge oblasti u koje treba ulagati.
„Izlazak na izbore dok je penzija 120 evra, sa ekstremnim siromaštvom i sa 40 odsto stanovništva koje živi sa manje od dva evra dnevno, sa minusom u budžetu i državnim novcem koji se zloupotrebljava na ovaj način… Zaista je bolan“, rekao je ekonomista Adem Ćoroli.
Osim uticaja na budžet, održavanje izbora blokiralo je neke od najvažnijih procesa na Kosovu.
„Organizovanje izbora zahteva mnogo novca, koji se iz javnog budžeta izdvaja za administraciju, članove komisije, izborni materijal i za obezbeđivanje nesmetanog odvijanja procesa. Ova sredstva, gledano iz druge perspektive, mogla bi se koristiti i za važnije potrebe kao što su obrazovanje, zdravstvo ili ekonomski razvoj“, izjavio je stručnjak za menadžment Valjmir Iljazi.
On je ukazao da, pored novca, novi izbori stvaraju i političku nestabilnost, zbog koje se važne odluke odlažu.
Nakon što se odredi datum izbora, CIK se obično sastaje i odobrava budžet za organizaciju izbora, ali i budžet za svaki politički subjekt koji će na izborima učestvovati.
Predsednica Kosova Vjosa Osmani je u petak objavila da je izdala dekret o raspuštanju Skupštine Kosova i da izbori, poslednji put održani u decembru 2025. godine, treba da se ponove.
Prema njenim rečima, ovim dekretom je ispunila svoju obavezu koja je utvrđena Ustavom. U međuvremenu, premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da je na Ustavnom sud Kosova da odluči da li treba da se održe novi izbori ili ne.
EU „razočarana“ raspuštanjem parlamenta, Nemačka čeka odluku Ustavnog suda o izborima


