Fedor Rosoha ističe da je stav te zemlje jasan i da nema veze sa simpatijama za jednu ili drugu stranu, već počiva na principima međunarodnog prava.
„Vezani smo odlukom našeg parlamenta, koja dozvoljava, ili bolje rečeno, otvara mogućnost da se preispita stav nepriznavanja kada se postigne sveobuhvatan sporazum Beograda i Prištine“, istakao je Rosoha.
Kako je napomenuo, to je, takođe, preduslov da Kosovo postane država članica bilo koje političke organizacije, uključujući i Savet Evrope.
U tom smislu, Slovačka pažljivo prati dijalog Beograda i Prištine i Miroslav Lajčak ima našu podršku“, rekao je Rosoha u razgovoru za Tanjug.
Na pitanje da li je Slovačka izložena pritiscima da prizna Kosovo, odgovara da prištinske vlasti pretenduju na članstvo u drugim organizacijama, političke i vojne prirode i, kako kaže, prirodno, traže uspostavljanje partnerstava i saveza kako bi obezbedili podršku i eventualno uspeli da promene stav zemalja koje ne priznaju nezavisnost.
„U ovom trenutku, smatramo da je trenutna namera Prištine da podnese zahtev za prijem u EU – preuranjena. Kosovska vlada ima sve preduslove da odradi svoj mandat i mnogo nedovršenih zadataka, bilo da se radi o implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dijalogu sa Beogradom ili napretku u reformama“, rekao je Rosoha.
„Neodgovarajući trenutak za zahtev za prijem u Savet Evrope“
Dodaje da ni „tajming“ za podnošenje zahteva Kosova za prijem u Savet Evrope nije bio baš odgovarajući.
„Time se (zahtevom za članstvo u SE) pokreće proces koji može da potraje nekoliko godina. Ubeđeni smo da tajming nije bio baš odgovarajući. Toj organizaciji je sada više nego ikada potrebno jedinstvo, u pogledu situacije u Evropi, kao rezultat ruske agresije na Ukrajinu“, naveo je Rosoha.
Kako je naglasio, Slovačka se ne protivi članstvu Kosova u organizacijama tehničke ili profesionalne prirode, koje doprinose društveno-ekonomskom razvoju. Savet Evrope ima drugačiji karakter. Slovačka će pomno pratiti ceo proces u toj orgaizaciji“, rekao je Rosoha.
Slovačka do jula 2023.godine predsedava Vušegradskom grupom, za koju ambasador ističe da je, kao vaninstitucionalnu organizaciju, države članice, a to su još i Mađarska, Češka i Poljska, doživljavaju kao efikasan instrument za postizanje ciljeva od vitalnog značaja za njih same.


