Time bi, kako kaže, bilo olakšano i Beogradu da normalizuje odnos sa Prištinom.
Haradinaj je u intervjuu za bečki dnevnik Prese, rekao da činjenice da pet država EU i dalje ne priznaje Kosovo, kao i da nema sporazuma sa Srbijom „ne čini nam život lakšim“.
Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost, što je do sada priznalo nešto više od 100 zemalja sveta. Od tada Kosovo je postalo član nekoliko međunarodnih organizacija poput MMF-a, Svetske banke i FIFA, ali ne i deo Ujedinjenih nacija.
Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama to su, između ostalog, Rusija, Kina, Brazil i Indija.
Povodom dijaloga Beograda i Prištine Haradinaj ističe da su „za Kosovo, Srbiju i Evropu održivi mir, pa je konačni dokument veoma važan“.
On je rekao da je gotovo dve decenije prošlo od rata i da je vreme za Kosovo i njene građane da se, kako je rekao, stvori jasna perspektiva.
Govoreći o desetogodišnjici, Haradinaj smatra da „nismo do sada dovoljno dobro odradili naše zadatke“, a ocenjuje i da su „ponestali energija i entuzijazam od strane EU i SAD“.
Haradinaj ocenjuje i da „rađanje nacije nije lak proces“, kao i da je Kosovo naučilo mnoge lekcije. Navodi da se mora poboljšati rad vlade, vladavina prava, ekonomija, ali da se mora suočiti sa problemima, jer je to „naša zemlja, drugo mesto za život nemamo”.
Što se tiče otpora Specijalnom sudu objasnio je da je ta inicijativa bila izraz „demokratskog života parlamenta“.
„Moj stav je da kao premijer moram da sledim odluku parlamenta“, dodao je Haradinaj poručivši da u vezi suda neće biti promene i da inicijativa protivnika nije uspela da zaustavi Specijalni sud, pošto dvotrećinska većina za to apsolutno nije realna.


