Predstavnici kosovskih vladajućih stranaka postigli su dogovor o predlogu rezolucije, koji će dostaviti skupštini na usvajanje, a tiče se finalne faze dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i toga da je u centar stavljena Republika Kosovo koja pregovara s Republikom Srbijom.
U Toj rezoluciji se navodi i da „potpisivanje međunarodno pravno obavezujućeg sporazuma Republike Kosovo i Republike Srbije treba da omogući punu normalizaciju odnosa dve susedne zemlje poštujući suverenitet i teritorijalni integritet“.
„Suverenitet i teritorijalni integritet Republike Kosovo su nedodirljivi i ne mogu se dovesti u pitanje i štitiće se svim sredstvima koja su utvrđena Ustavom i zakonima. Kosovo ne prihvata treći stepen vlasti, koji može dovesti pod sumnju unutrašnju ustavnu i institucionalnu funkcionalnost Kosova“, navodi se u Tački 2 predloga rezolucije.
Ističe se, takođe, da će međunarodno pravno obavezujući sporazum omogućiti Kosovu članstvo u organizaciji Ujedinjenih nacija i svim drugim međunarodnim organizacijama u koje do sada nije učlanjeno i suštinski ubrzati članstvo u EU i NATO.
„Ta rezolucija je po onoj narodnoj: ’Što je babi milo, to joj se i snilo’ i predstavlja stav ekstremnog dela albanske političke scene koji je korak unazad u odnosu na ono što je do sada bilo u razgovorima Beograda i Prištine. I pokušava da zabetonira albansku poziciju“, kaže za Sputnjik predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju u Skupštini Srbije Milovan Drecun.
On smatra da bi usvajanje i primena te rezolucije značilo da više nema nikakvog prostora za dogovor sa Beogradom. Zbog toga je, kako kaže, ona u startu besperspektivna, destabilišuća.
„Zapravo, ona je velikoalbanska i tu nema o čemu da se razgovara sa njima. Dakle, pozicija da Srbija prizna ovakvu samoproglašenu državu je jednostavno neostvariva i Srbija to ni po koju cenu neće uraditi“, naglasio je sagovornik Sputnjika.
Posebno je zanimljivo da je nova rezolucija plasirana kada se sticao utisak da su pozicije obe strane postale fleksibilnije, a iz međunarodne zajednice, a posebno SAD, stizali signali i to sa zvaničnih pozicija, da će za njih biti prihvatljiv svaki dogovor Beograda i Prištine, pa i o razgraničenju.
Na pitanje zašto ovakva rezolucija u ovom trenutku, predsednik skupštinskog odbora za KiM kaže da se radi o zauzimanju maksimalističkih pozicija u raspletu kosovskog čvora, koji se očekuje. Albanci pokušavaju da definišu svoj polazni stav koji je u značajnoj meri suprotstavljen onome što je kosovski predsednik Hašim Tači govorio o mogućnosti postizanja dogovora Beograda i Prištine o konačnom statusu KiM.
„Dakle, to je igra i poruka koja je namenjena i Beogradu i međunarodnoj zajednici, ali i Albancima, da ništa manje od priznanja samoproglašene države i njenog članstva u UN, EU, NATO-u, Albanci ne očekuju. I s druge strane, potpuno su zatvorena vrata za definisanje i realizaciju bilo kakvog statusa srpskog naroda na KiM koji bi mu obezbedio siguran opstanak. Nema ni govora o tome da su oni spremni da formiraju Zajednicu srpskih opština (ZSO)“, objašnjava Drecun.


