Građanski zakonik je jedan od najvažnijih zakonodavnih projekata nakon Ustava, a za Kosovo je on jedno od prioritetnih pitanja u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj zakonik na Kosovu uređuje odnose u svakodnevnom životu – od ugovorenih odnosa, imovinskih pitanja, porodičnog, prava na nasledstvo… Osnova za izradu budućeg zakonika su postojeći zakoni, kazao je profesor Hadži Gaši, ekspert u projektu „Podrška građanskom zakoniku“.
Najviše pažnje na ovom skupu bilo je posvećeno naslednom pravu. Advokat iz Gračanice Milka Milosavljević kazala je da su Kosovu potrebni zdravi zakoni koji su primenjivi i poštovani. S tim u vezi ona je poručila da Zakonu o nasleđivanju treba jedna dobra korekcija.
„U svojoj praksi sam se suočavala sa tim da Zakon o nasleđivanju na Kosovu nije jednak za ženski i muški pol jer se verovalo da je to jedno običajno pravo, da na Kosovu mogu naslediti samo muškarci. Ima dosta nelogičnosti, da se uz primenu tužbi pred sudom za nasleđivanje, pokušava doći do nečega što nije realna opcija za nasleđivanje“, kazala Milosavljevićeva.
Međutim, profesor prava Hadži Gaši kazao je da zakon jednako tretira sve naslednike, ali da su postojali primeri u kojima su se žene odricale svog nasledstva u korist muškog člana porodice.
„Tokom sprovođenja zakona treba da informišemo sve strane da je ovo pravo zagarantovano zakonom i da svi oni moraju da učestvuju i dobiju svoj deo“, kazao je Gaši.
Osim o pravu na nasledstvo, na Kosovu je široko rasprostranjen problem uzurpirane imovine. Posebno je to izraženo u srpskoj zajednici, pa je zbog toga bilo više preporuka da se u budućem Građanskom zakoniku posveti više pažnje ovom pitanju.
„Nažalost imovina je napadnuta i oštećena već godinama manjinskim zajednicama i mi nailazimo u praksi na jedan najobičniji primer, da se dostava onome koji je uzurpirao imovinu ne može izvršiti. To pitanje je vrlo prosto kada se ovako priča, međutim u praksi nailazimo na poteškoće i zbog toga se odlažu rasprave u sudovima“, kazao je advokat Ljubinko Todorović.
Tamara Grujić iz UNHCR-a je zahtevala da se obrati posebna pažnja na pravo raseljinih lica i povratnika u izradi Građanskog zakonika, te da oni budu prepoznati kao kategorija koja ima posebne potrebe. Ona je naglasila da su najveći problemi takvih lica imovinska pitanja.
„Mislim da bi kategorija povratnika i raseljenih lica trebalo da bude posebno zastupljena u ovom zakoniku, da imamo jednu radnu grupu koja će posebno porediti i nacionalnu strategiju za imovinska prava, koliko je ona prisutna u građanskom zakoniku kao u svim. Jer imamo situaciju da većina novih zakona usvoja preporuke strategije međutim, recimo, najnoviji zakon o dodeli zemljišta nije prepoznao ovu kategoriju kao posebnu, iako je to preporučeno strategijom“.
U Nacioanlnoj strategiji, u poglavlju koje se tiče imovinskih prava nevećisnkih zajednica vrlo je posvećena pažnja delu o obaveštenju ili komunikaciji sa stranama, kazao je Dževat Azemi koji je učestvovao u samoj izradi.
„Ovaj problem nije naglašen samo kod manjinske zajednice već uopšte kod svih građana Kosova, jer postoji veliki broj građana iz većisnke zajednice koji živi van Kosova i koji ima velikih problema sa komunikacijom sa njima. Postoji problemi u komunikaciji u procesu ekspropriacije ili rešavanju parničnih pitanja ili sa administrativnim organima u građenju bez dozvola, što je sve u postupku“, kazao je Azemi.
Prva faza izrade Građanskog zakonika počela je još 2014.godine. Pravni stručnjaci koji rade na izradi nacrta novog zakonika kažu da se trenutno radi na tome da se postojeći zakon usavrši po preporukama Evrpske Unije i međunarodnim normativima, kao što je Konvencija o zaštiti ljudskih prava.


