U širem kontekstu, ovaj problem je identifikovan kao glavna prepreka integraciji građana, pretežno severnog Kosova u kosovsko društvo.
Dževdet Hadžiu iz Odeljenja civilne registracije pri administrativnoj kancelariji Severna Mitrovica kazao je da na Kosovu trenutno postoji oko 200 hiljada punoletnih osoba, rođenih na Kosovu, koje ne mogu da dobiju državljanstvo jer je preduslov za to posedovanje ličnog broja.
“Da bi to ostvarili, ovim osobama je potrebno oko 12 do 13 dokumenata kojima dokazuju da su rođeni na Kosovu ali i prebivalište. Procedura dobijanja ovih dokumenata je vrlo naporna i spora i mimo nje se ne može dobiti državljanstvo”, kazao je Hadžiu.
Zamenik ministra unutrašnjih poslova Kosova Milan Radojević naveo je da problem sa dobijanjem ličnih isprava nije jedini sa kojim se suočavaju građani na severu.
“Izmenama administrativnih uputstava na nekim od ranijih sednica Vlade, rešen je problem građana koji poseduju izvode rođenih izdatih pre 1999. godine u SRJ, međutim, sada imamo jednu generaciju mladih ljudi, rođenih nakon 1999. i njih ne možete da nađete u kopijama matičnih knjiga koje je Republika Srbija predala kosovskim vlastima”, rekao je Radojević. Koji je dodao da ova generacija mladih ljudi po trenutnom zakonu o kosovskom državljanstvu ne ispunjava nikakve uslove za dobijanje državljanstva.
Sa druge strane, dokumenta koja oni poseduju, izdata nakon 1999. kosovska Vlada je proglasila nevažećim i onemogućila im je dobijanje državljanstva.
Kako je kazao Radojević, problematično je što u stvari ne postoji nijedna odluka Vlade, niti jedan akt kojima se ova dokumenta proglašavaju nevažećim.
Milan Radojević je takođe naglasio da je trećeg marta ove godine, doneta odluka, tačnije administrativno uputstvo na sednici Vlade kojim se uprošćava proces dobijanja državljanstva za ove ljude, ali ono nije stupilo na snagu iako Vlada u tehničkom mandatu ima ovlašćenja da donosi administrativna uputstva.
Sada je, kako je kazao, stvar političke volje ministra unutrašnjih poslova da li želi da potpiše taj dokument čime bi automatski stupilo na snagu i trajno rešilo problem.
Ovo administrativno uputstvo sadrži odluku kojom se sva lična dokumenta izdata posle 1. januara 1998. godine, priznaju, a odnose se na izvode rođenih, venčanih i drugih matičnih dokumenata, čijim priznavanjem se svi nastali problemi rešavaju i građanima umnogome olakšava dobijanje kosovskih dokumenata.
Direktor NVO „Humani centar“ iz S. Mitrovice, Veroljub Petronić ispred OGD-a okupljenih oko platforme Empirika govorio je o uticaju ovog problema na slobodu kretanja građana iz srpske zajednice. Kako je kazao, Priština selektivno primenjuje zakone koje propisuje.
“Sa jedne strane traži se integracija Srba u kosovsko društvo a po svemu što čini ne želi da dođe do integracije ili da ona bude u što manjem obimu. Sve to dovodi do nezadovoljstva i nepoverenja u kosovske institucije, što dovodi do osećaja diskriminacije i nesigurnosti građana”, kazao je Petronić.
Konferenciji je prisuistvovalo tridesetak predstavnika lokalnih i međunarodnih organizacija prisutnih na severu Kosova.


