Dačić je ponovio da Srbija neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i pozvao zemlje koje to nisu učinile da ostanu pri svom stavu, dok je zemlje koje su priznale Kosovo podsetio da je KiM deo teritorije Srbije u skladu sa rezolucijom 1244 SB UN.
“Imajte na umu da je podrška međunarodne zajednice ključna za uspeh dijaloga Beograda i Prištine. Svaka moguća promena stava država koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova bi negativno uticala na dalji konstruktivan pristup strana u dijalogu i na implementaciju do sada postignutih dogovora. To je ono što tražimo”, rekao je šef srpske diplomatije.
Dačić je kritikovao delove izeštaja koji se odnose na formiranje Zajednice srpskih opština, povratak i položaj srpske i drugih manjinskih zajednica, rekavši da ti problemi nisu predstavljeni na adekvatan način.
On je podsetio da je postizanje Briselskog sporazuma imalo za cilj institucionalnu zaštitu srpske zajednice na KiM kroz ZSO, čime bi se ona suštinski nadovezala na rezoluciju 1244.
„Umesto da njeno formiranje bude centralno pitanje koje je moralo biti sprovedeno što hitnije, ona je postala predmet političkih ucena“, rekao je Dačić.
On je ukazao da su iz izveštaja UN i ovog puta izostavljene reference na položaj srpske i drugih zajednica južno od Ibra, gde živi većina srpske zajednice, i naglasio da nisu i ne mogu biti svi problemi vezani isključivo za područje severno od Ibra.
“Način na koji se u izveštaju pominje konceputalni dokument prištinskih vlasti koji se tiče povratka, stvara lažnu sliku da se u Prištini na planu povratka nešto ozbiljno radi, ali dosadašnja iskustva daju osnova za opravdanu sumnju u tom pogledu”, dodao je Dačić.
On je dodao da je od administrativnih i pravnih prepreka do odsustva bezbednosti, pitanje povratka je neraskidivo povezano i sa pitanjem pravno imovinskih sporazuma.
“I ovom prilikom ističem poraznu činjenicu da je održivi povratak ostvarilo tek oko 4.000 lica”, rekao je Dačić, ocenivši da je ostvareni povratak “zajednički neuspeh” svih aktera uključenih u ovo pitanje.
Nedopustivi su i brojni slučajevi napada i uništavanja srpskih objekata, istakao je on.
Izveštaj, kako je upozorio, samo u jednoj rečenici navodi da je zabeleženo 86 incidenta napada na pripadnike srpske zajednice, a izostaje prikaz insituticionalnog reagovanja, tužilaštva, policije i pravosudnih organa.
On se osvrnuo i na pitanje terorizma, napominjući da je bezbednost na Kosovu i Metohiji uvek bila nestabilna.
Dačić je upozorio i da predstavnici Prištine na sednicama SB UN već duže vreme iznose grube neistine i bave se propagandnim lažima.
On je ukazao da kosovska predstavnica Vljora Čitaku na sednicama uvek govori o genocidu i etničkom čisćenju, što je, kako je istakao, još jedna laž.
„Statistika je strašna i porazna“, naglasio je on i naveo da je u Prištini 1981. godine je bilo 43.875 Srba, a prema popisu iz 2011. samo 430.
„To je 100 puta manje. Pa kakav je to genocid, zločin i etničko čišćenje nad Albancima“? upitao je on.
„Ovo je realna slika o Srbima na Kosovu. A propagandne parole prepuštam drugima,“ zaključio je Dačić.
Prama njegovim rečima, Srbija će, u interesu regionalne stabilnosti i što boljih srpsko-albanskih odnosa, nastaviti dijalog Beograda i Prištine.
“Nastavićemo politiku mirnog rešavanja konflikata, odgovornim pristupom normalizaciji odnosa i punim sprovođenjem usaglašenih dogovora u Briselu”, kazao je šef srpske diplomatije.


