Browsing: Ohridski sporazum

Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) izglasao je finalnu verziju Izveštaja o Srbiji, koji je pripremio izvestilac Tonino Picula. Za izveštaj je glasao 51 član AFET-a, 14 je bilo protiv, dok je desetoro bilo uzdržano. Izveštaj usvojen na današnjem Odboru, koji obuhvata i takozvane kompromisne amandmane, a u koji je N1 imao uvid, znatno je oštriji i obimniji od prvobitnog nacrta koji je 17. marta javno predstavljen.

Glavni pregovarač Prištine u dijalogu sa Beogradom Agron Bajrami poručio je danas, nakon sastanka sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za dijalog Peterom Sorensenom u Briselu, da proces dijaloga treba da bude završen što je pre moguće kroz međusobno priznanje Kosova i Srbije, kako bi se otvorio put punoj integraciji Kosova i čitavog regiona u Evropsku uniju.

Konstruktivna dvosmislenost u diplomatiji predstavlja korišćenje nepreciznih i višeznačnih jezičkih formulacija u sporazumima (ili izjavama) koje omogućavaju stranama u pregovorima tumačenje preuzetih odredbi na način koji im politički odgovara.

Integracija srpskog zdravstva i obrazovanja na Kosovu ponovo je u fokusu nakon najava iz Prištine da će ovaj proces započeti kada budu imali spiskove zaposlenih. Ipak, kosovski premijer Aljbin Kurti istovremeno poručuje da Zajednice srpskih opština neće biti, dok iz Beograda ponavljaju da je ZSO jedino rešenje. Otvara se pitanje – da li je integracija moguća bez ZSO i kakve bi posledice takav model mogao imati po srpsku zajednicu. Sagovornici Alternativne ocenjuju da su različiti modeli mogući, ali upozoravaju da će rešenje zavisiti od političkog konteksta na Kosovu, odnosa političkih snaga i spremnosti na kompromis.

Nemački kancelar Fridrih Merc i francuski predsednik Emanuel Makron pozvali su premijera Kosova Aljbina Kurtija da postigne napredak u dijalogu sa Srbijom. Njegov kabinet je podelio neke od čestitki koje je kosovski premijer primio nakon preuzimanja novog mandata na čelu Vlade Kosova.

„Opet slušamo obećanja kako će posle ovoga biti bolje, dok narod oseća posledice na svojoj koži. Ovo je nastavak dosadašnje politike kojom se izdaja predstavlja kao rodoljublje, a prodaja kao očuvanje“, navode u svom saopštenju niški studenti nakon početka primene Zakona o strancima, koji je doneo nova pravila za boravak stranih državljana na Kosovu.

Narodni poslanik i predsednik stranke Srbija centar (SRCE) Zdravko Ponoš ocenio je danas da su predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću važniji lokalni izbori u Kuli, nego Kosovo, i da Kosovo više nije problem na kojem je Srbija „zaglavljena“ na putu ka Evropskoj uniji.

Direktor za Zapadni Balkan, Tursku, Savet evrope i OEBS u Ministrastvu spoljnih poslova Nemačke Mihael Rajfenštul (Michael Reiffenstuel) je u objavi na Iksu (X) nakon početka sprovođenja Zakona o strancima na Kosovu uz dodatne mere poručio da je vreme za „potpunu implementaciju Briselskih/Ohridskih sporazuma“.

„Ovo je vreme kada nema više kalkulacije. A ko je kriv? Vučić! Vučić je taj koji je zabio nož u leđa srpskom narodu na Kosovu i Metohiji koji je izdržao ’99, 2004, 2008. On je prihvatio francusko-nemački plan gde se priznaju nezavisnost, suverenitet i nepovredivost granica Kosova, pravo međunarodnog predstavljanja i pravo da Kosovo uređuje odnose sa SPC, što je posebna sramota“, kazao je za KoSSev profesor Međunarodnog javnog prava Dejan Mirović.

Pored pasa robota, rata u Iranu, plata i penzija, na izlaganju plana “Srbija 2030” od strane predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nije bilo puno mesta za Kosovo. Iako je ponovo najavio nova ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, ni jednom rečju se nije pozabavio početkom primene Zakona o strancima, koja će neminovno izazvati velike probleme kosovskim Srbima.

Najavljena primena Zakona o strancima, zakazana za 15. mart, postala je novi kamen spoticanja za opstanak srpske zajednice na Kosovu. Milija Biševac, predsednik Srpskog narodnog pokreta, u intervjuu za Radio Goraždevac oštro je kritikovao delovanje Srpske liste, nazivajući je „lutkarskim pozorištem“ zvaničnog Beograda, i upozorava na novi talas iseljavanja koji je direktna posledica politike u kojoj se autentični glas naroda sa terena uopšte ne čuje.

Ambasador Švedske u Prištini Jonas Vesterlund ocenio je da bi institucije Kosova nakon izbora završenih u decembru  trebalo što pre formirati, kako bi se obavio veliki broj poslova koji nisu realizovani zbog njihovog izostanka, uključujući i sporazume u pregovorima sa zvaničnim Beogradom.