Iako je neizvesno da li će Skupština Kosova u aktuelnom sazivu stići da usvoji potrebne zakonske akte za osnivanje Oružanih snaga Kosova, formalna procedura u parlamentu je otpočela.
Predsedništvo Skupštine Kosova razmatralo je danas amandmane na Ustav Kosova koji se tiču osnivanja oružanih snaga sa namerom da oni budu na dnevnom redu parlamenta u četvrtak, 10. aprila.
Svaka promena ustava zahteva dve trećine glasova poslanika, konkretno, 80 poslanika većinske zajednice i dve trećine glasova manjinskih zajednica.
Na pitanje da li će on i drugi srpski poslanici u četvrtak glasati za ove amandmane, potpredsednik Skupštine Kosova Petar Miletić je agenciji BETA rekao da se neće desiti da “ti amandmani dođu na dnevni red pre no što sa predstavnicima Srba i drugih manjina budu obavljene konsultacije.
“Mi očekujemo razgovor i sa predstavnicima međunarodne zajednice i sa Vladom Kosova o toj temi. Tek kada obavimo te konsultacije, moći ćemo da kažemo da li ćemo glasati za amandmane”, rekao je on.
Miletić je dodao da, ukoliko amandmani budu stavljeni na dnevni red bez konsultacija sa Srbima, oni sigurno neće podržati njihovo prihvatanje.
Srbi sa centralnog Kosova koje bi, između ostalih, buduća armija trebalo da brani od eventualnih agresora, nezadovoljni su najavama njenog osnivanja.
Jedinstveni su u oceni da je većina pripadnika sadašnjeg Kosovskog zaštitnog korpusa proizašla iz Oslobodilačke vojske Kosova.
Predsednica „Evropskog pokreta Srba“ i poslanica u Skupštini Kosova Rada Trajković kaže da je osnivanje vojske deo dva šira projekta kojima Albanci plaše region – ujedinjenjem sa Albanijom i muslimanskim ekstremizmom.
„Stvaranje vojske jeste strah prema regionu, jeste strah prema meni kao Srpkinji i potpuno ne podržavam kada neko u Beogradu kaže „da, vojska do Ibra, do pola Ibra, do četvrtine. Mislim da već imamo bezbednosne snage i da ovaj prostor treba što više da radi na multietničnosti“, rekla je Trajkovićeva.
O multietničnosti u kontrekstu budućih oružanih snaga govori i prištinski analitičar Fatmir Šeholi, pozivajući se i na briselski dogovor.
„Dogovoreno je u Briselu da MUP Kosova bude multietnički, da i ostali bezbednosni koncepti budu multietnički, i ne vidim ništa loše ako i oružane snage Republike Kosova budu multietničke. Mislim da Srbi treba da daju veliki doprinos i da budu deo toga“, kaže Šeholi.
„Srbe na Kosovu zabrinjava ideja o osnivanju vojske jer je većina pripadnika aktuelnih bezbednosnih snaga bila u OVK“, kaže predsednik Privremenog organa Opštine Priština, Ljubinko Karadžić.
„Sigurno da Kosovu nije potrebna vojska u formi kakvu oni najavljuju. Izvesno da sve nas to jednako brine“, ističe zamenica direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Malinka Mitrović.
Najizvesnije je da će NATO pakt, pod čijim nadzorom funkcionišu Kosovske bezbednosne snage, imati odlučujuću ulogu u vezi sa eventualnom budućom vojskom Kosova. Koliko će se brzo njeno formiranje dogoditi zavisi i od ekonomske sposobnostii vlasti u Prištini da finansira i ovaj atribut državnosti.