Ivanović kaže da su glavni razlozi za mali broj povratnika strah za bezbednost i neprijateljstvo Albanaca prema povratnicima. „Povratnici imaju ogromne probleme prilikom vraćanja u posed sopstvene imovine koju su kosovski Albanci koristili dvanaest godina, pa u tome vidim glavni razlog zbog čega se Albanci protive povratku Srba“, kaže Ivanović. Državni sekretar smatra da se, bez obzira na izjave političara iz Prištine, na terenu događa „nešto drugo“ i da su razgovori u Briselu jedino mesto gde bi se na „jedan malo čvršći način“ kosovsko rukovodstvo moralo obavezati da sprovede stvarni povratak raseljenih. Ivanović je napomenuo da treba biti i objektivan i da posle dvanaest godina nije ni malo lako očuvati ideju o povratku, da su se mnogi raseljeni Srbi integrisali u sredine u kojima žive i da prosto ne žele da još jednom rizikuju život i još jednom probaju. „Međutim, čini se da im niko do sada nije dao pravu ponudu za povratak, ali je njihovo pravo da se vrate bez obzira na protok vremena neotuđivo i to pravo im niko ne bi smeo uskratititi“, istakao je Ivanović. Na Kosovo i Metohiju, prema zvaničnim podacima kosovskog Ministarstva za povratak i zajednice, ove godine se vratilo manje od 450 ljudi.
NAJNOVIJE VESTI
Ni nakon 23 godine od ubistva Stolića u Obiliću počinioci nisu pronađeni
1 min čitanja IZVOR: Kim
Put ka energetskoj bezbednosti i dugoročnom partnerstvu sa Amerikom: Autorski tekst otpravnice poslova Anu Pratipati
3 min čitanja IZVOR: Autorski tekst otpravnice poslova Anu Pratipati

