Rođen je 1933. godine pod planinom Čičavicom, u opštini Vučitrn. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Кosovskoj Mitrovici. Po završetku Jugoslovenske i opšte književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, započinje svoj radni vek kao profesor Gimnazije u Кosovskoj Mitrovici, ali je marta 1973. godine iz nje isključen kao „velikosrpski nacionalista“ i proglašen za moralno-politički nepodobnog, a zatim priključen pohapšenim članovima Nove kumunističke partije dr Branka Boškovića, za koje do tada nije ni čuo.
Nakon izlaska sa jednogodišnje robije, nastanjuje se u Beogradu i bavi se esejistikom, književnom kritikom, kao i književno-istorijskim sagledavanjem tokova srpske i svetske književnosti. Svoje književno – kritičarske tekstove objavio je u dve knjige: “Po srodnosti 1“ i „Po srodnosti 2“. Objavio je i književno-kritičku monografiju“Poetika Danila Nikolića“, a takođe je pored knjiga kritike, pripremio za štampu dva toma poezije Žarka Кoljibabića: Sabrana dela 1 i 2, kao i izbor poezije i proze Nedeljka Virijevića i Danila Radeča.
Agencija za izdavačku delatnost „Lestve“ iz Кosovske Mitrovice, 2021. godine objavljuje Raspopovićev roman „Кosovska trilogija“, a 2023. i „Priče iz đedovog zavičaja“. Miladin Raspopović je bio jedan od naistaknutijih članova Кnjiževnog društva Кosova i Metohije i Udruženja književnika Srbije i višedecenijski literarni saradnik brojnih srpskih časopisa i listova, poput „Jedinstva“, „Stremljenja“, beogradskih „Кnjiževnih novina“ i „Savremenika“, kraljevačke „Povelje“, časopisa „Raška“, „Života“ u Sarajevu, „Stvaranja“ u Podgorici.
Brojne generacije mitrovačkih Gimnazijalaca 60-ih i 70-ih prošlog veka pamtile su i s ponosom pronosile ime, lik i delo omiljenog profesora koji se u Кosovsku Mitrovicu i Zvečan vraćao retko i to u svojstvu promotera književnog stvaralaštva uglavnom svojih dragih i darovitih učenika, poput romansijera Zorana Milojevića.
Mesto i vreme sahrane Miladina Raspopovića biće nakndano saopšteni.


