Na pitanje bivše poslanice EU Parlamenta Viole fon Kramon postavljeno još u aprilu, o koordinisanim botovskim napadima koji dolaze s Kosova na njenog asistenta Đorđa Bojovića, kao i Agona Malićija i Fljuturu Kusari, koji su Bojovića javno podržali, Borel je priznao da je nemoćan da uradi bilo šta, javio je N1.
„Stručnjaci u EEAS (Službi za spoljne poslove EU) zaključili su da postoji određeni stepen koordinisane razmene poruka i strateškog unakrsnog objavljivanja istih poruka sa više naloga. Međutim, pošto analitičari rade sa informacijama dostupnim iz otvorenih izvora, nemoguće je napraviti pretpostavke o osobinama nekoliko računa analiziranih u ovom slučaju“, navedeno je u pisanom odgovoru.
„Digitalna armija“ Samoopredeljenja protiv Viole fon Kramon i savetnika na Kosovu
On je dodao da je platforma X, preko koje je anti kampanja organizovana, prema Zakonu o digitalnim tržištima „obavezna da izvrši procenu i ublaži sistemske rizike, uključujući stvarne ili predvidive rizike za izborne procese i građanski diskurs“.
Međutim, Borel je propustio da odgovori na deo pitanja koji se odnosi na moguću odgovornost vlasti u Prištini za „namerno širenje deizinformacija i državne propagande“, odnosno „ispitivanja eventualnih veza sa aktuelnom Vladom Kosova“, što su iz kosovske vlade odmah demantovali.
Đorđe Bojović, tadašnji savetnik Fon Kramon za Zapadni Balkan, u martu je bio meta kampanje na društvenim mrežama, koja je dolazila sa Kosova i u kojoj se tvrdi da „Bojović utiče na stav Viole fon Kramon o ovoj teritoriji“ i u okviru koje je deljen snimak njegovog starog govora koji je izvučen iz konteksta.


