Podaci Kosovske agencije za statistiku (KAS) ukazuju na dalje povećanje jaza između uvoza i izvoza, dok ekonomisti upozoravaju na ozbiljne posledice ako vlada ne promeni svoj ekonomski kurs.
Univerzitetski profesor ekonomije, Medain Hašani, u intervjuu za Ekonomija onlajn, vidi situaciju kao direktnu posledicu nedostatka podrške lokalnim proizvođačima i slabog privlačenja stranih investicija.On opisuje ekonomsku politiku vlade kao štetnu za dugoročni razvoj zemlje, ističući da je nedostatak jasne strategije za proizvodnu industriju i neuspeh u izgradnji konkurentnog okruženja za lokalna preduzeća doveo Kosovo do ovog alarmantnog stanja.
„Trgovinski deficit nastao je usled povećanja uvoza na nacionalnom nivou, jer mi u kosovskoj ekonomiji imamo izuzetno negativan trgovinski bilans od početka, ali negativni trgovinski bilans u 2024. godini bio je oko 6 milijardi evra i ovih 6 milijardi je došlo zbog nesubvencionisanja proizvodnih preduzeća od strane Vlade Kosova, neuspeha u stvaranju klime za strane investicije. Na nacionalnom nivou moramo se fokusirati na privlačenje stranih investitora, povećanje proizvodnje i zamenu proizvoda koji se uvoze na opštem nivou lokalnim proizvodima. Ovo je veoma pogrešna politika koju je Vlada Kosova primenila i nedostatak subvencionisanja proizvodnih preduzeća izazvao je visok nivo uvoza. Takođe, što se tiče finansija, imamo povećanje cena na opštem globalnom nivou i to je u velikoj meri uticalo da imamo visok trgovinski deficit i taj deficit se nastavlja i u 2025. godini. To su neki od faktora koji su uticali da imamo negativan trgovinski bilans“, rekao je on.
Hašani smatra da su nedostatak domaće proizvodnje i slabljenje izvoznih kapaciteta stvorili opasnu ekonomsku spiralu. On napominje da je izvoz u Sjedinjene Države značajno opao.
„Imali smo izvoznike i ranije, koji ako uzmemo samo deo izvoza sa SAD, imali smo izvoznike koji su izvozili u SAD i odozgo, kako je bilo negde, oko 200 miliona. Izvoz u SAD je sada oko 20 miliona. To pokazuje da pored toga što se ne subvencioniše nijedno proizvodno preduzeće, razvoj proizvoda na Kosovu i povećanje izvoza su otežani. Dakle, vlada koja nema jasan plan-program za ekonomski razvoj zemlje stvara takvu situaciju, jer ako nemate proizvodnju i izvoz, što je ranije rađeno, ne da je to bilo podržano, već je bilo otežano i to je uticalo da imamo veoma nizak nivo izvoza, kao što je oko 14,8 odsto u odnosu na uvoz koji ima veće učešće nego izvoz. To su neki od faktora koji su otežavali razvoj“, rekao je on.
Situacija se, prema njegovim rečima, još više pogoršala nakon liberalizacije energetskog tržišta, koja je počela 1. juna ove godine.
„Sada se nalazimo u novoj ekonomskoj situaciji, kada je liberalizacija tržišta energije počela 1. juna, a ova proizvodna preduzeća, koja su deo onih 14,8 odsto koji su izvozili, prema informacijama Privrednih komora Kosova, koje predstavljaju ova proizvodna preduzeća, samo su stagnirala u proizvodnji zbog visoke cene energije“, rekao je Hašani za EO.


