Šefovi država i vlada država članica NATO-a okupili su se u Hagu kako bi ponovo potvrdili svoju posvećenost najjačoj vojnoj alijansi u istoriji i transatlantskoj vezi. U Deklaraciji usvojenoj na samitu, lideri su istakli svoju odlučnost da brane svakog stanovnika zemalja Alijanse, njenu teritoriju i „temeljne vrednosti slobode i demokratije“.
„Napad na jednu članicu predstavlja napad na sve nas“, poručili su lideri, oslanjajući se na član pet Vašingtonskog sporazuma, koji garantuje kolektivnu odbranu.
U svetlu pretnji – novo finansijsko ulaganje od pet odsto BDP-a
U kontekstu sve dubljih bezbednosnih izazova, posebno dugoročne pretnje koju predstavlja Rusija i kontinuiranih opasnosti od terorizma, zemlje članice NATO-a obavezale su se da će do 2035. godine ulagati pet odsto svog bruto domaćeg proizvoda u odbrambene i bezbednosne potrebe.
Ova cifra obuhvata:
– Najmanje 3,5 odsto BDP-a godišnje za osnovne odbrambene zahteve, uključujući dostizanje NATO ciljeva sposobnosti.
– Do 1,5% BDP-a godišnje za jačanje kritične infrastrukture, sajber bezbednosti, civilne spremnosti, inovacija i industrijske baze odbrane.
Planirana ulaganja će biti revidirana 2029. godine, u skladu sa tadašnjim strateškim okruženjem i ažuriranim NATO ciljevima.
Trajna podrška Ukrajini i saradnja Evrope i Severne Amerike
Članice Alijanse još jednom su naglasile da bezbednost Ukrajine doprinosi i bezbednosti Evrope i cele Alijanse. Zbog toga će se i direktna podrška Ukrajinskoj odbrani i njenoj odbrambenoj industriji ubrajati u nacionalne odbrambene troškove.
Lideri NATO-a su se obavezali da ubrzaju saradnju u okviru odbrambene industrije između Evrope i Severne Amerike, uklone prepreke u trgovini naoružanjem i iskoriste potencijal novih tehnologija. U fokusu su inovacije i jačanje partnerskih veza koje će dodatno unaprediti kolektivnu bezbednost.
Na kraju Deklaracije, NATO članice su izrazile zahvalnost Holadiji na gostoprimstvu, uz najavu sledećih samita: najpre u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji.


