U zajedničkom saopštenju, grupa organizacija civilnog društva upozorila je na posledice političke blokade i hitno zatražila rešenje.
„Skupština Republike Kosovo je najviši predstavnički organ i temelj parlamentarne demokratije. Kroz nju se uspostavljaju ostale institucije i garantuju ustavna načela podele i kontrole vlasti“, navodi se u saopštenju.
Prema ovim organizacijama, neuspeh u konstituisanju parlamenta blokira usvajanje zakona, demokratski nadzor nad vladom i rešavanje hitnih pitanja koja se tiču života građana.
Čak 52 nevladine organizacije pozdravile su Odluku Ustavnog suda od 26. juna, ocenjujući je kao „neophodnu intervenciju za razjašnjavanje proceduralnih nejasnoća i precizno određivanje ustavnih okvira i pravila za konstituisanje skupštine“.
U odluci se navodi da „pobednička partija ima pravo da predloži kandidata za predsednika skupštine, ali to pravo nije apsolutno – ono je uslovljeno izgradnjom većine kroz saradnju sa ostalim parlamentarnim grupama“.
Ovaj stav, kako navode organizacije, treba da posluži kao putokaz za okončanje procesa koji je blokiran zbog izostanka političke volje za kompromis.
U saopštenju se izražava zabrinutost i zbog uloge predsedavajućeg konstitutivne sednice, Avnija Deharija, uz ocenu da „svojim delovanjem nije olakšao demokratski proces, već se pretvorio u instrument blokade“. Organizacije navode da je „odstupio od dogovorenog reda, odlagao procedure, predložio neosnovano tajno glasanje i dopustio da komisija bude formirana bez adekvatnog učešća drugih parlamentarnih stranaka“.
Takvo postupanje, navode dalje, predstavlja „neprihvatljivo mešanje u proceduru konstituisanja Skupštine“ i kršenje principa pravične parlamentarne zastupljenosti, pretvarajući proces u jednostrani, partijski čin.
Građanske organizacije takođe ističu da je „pokušaj da se nametne tajno glasanje jednostranim merama presedan koji ugrožava integritet procesa“. Navode i da je „poređenje sa izborom potpredsednika neosnovano“, jer izbor predsednika Skupštine zahteva politički dogovor i konsenzus.
Ustavni sud je, prema saopštenju organizacija, naglasio da Skupština mora završiti proces konstituisanja u roku od 30 dana, a glasanje za predsednika mora biti javno, u skladu s parlamentarnom tradicijom.
„Dana 28. juna 2025, tokom nastavka konstitutivne sednice, jasno je prekršena odluka Ustavnog suda“, tvrde organizacije i optužuju pokret Samoopredeljenje za „namerno odugovlačenje procesa sa ciljem da se nametne jednostrano rešenje – što predstavlja direktno protivustavno delovanje“.
Na kraju saopštenja, organizacije civilnog društva pozivaju sve političke stranke – a posebno pobedničku – da ispune svoje ustavne obaveze. „Skupština ne pripada nikome. Ona ne može biti talac volje jedne političke stranke. Demokratija zahteva funkcionisanje, poštovanje procedura i spremnost na kompromis“, zaključuje se u saopštenju.


