Narod ga zove Sveti Miholj, pa otuda i naziv praznika – Miholjdan, preneo je RTS.
Ovaj svetac još za života smatran je stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.
Činio je čudesa, pročuo se kao veliki podvižnik, pa su mnogi dolazili kod njega zbog blagoslova, isceljenja ili kakvog saveta korisnog za dušu.
Bežeći od slave, povlačio se još dublje u pustinjsku samoću, ali i tu su ljudi dolazili po pomoć.
Upokojio se u 109. godini života.
Običaji i verovanja
U našem narodu veruje se da su ljudi rođeni na ovaj dan posebno nadareni, blagosloveni i srećni u životu.
Prema narodnom verovanju, danas se ne radi po kući, ali valja završavati sve poslove izvan četiri zida, kako bi se spremno dočekala zima.
Prepodobnog Kirijaka Otšelnika smatraju zaštitnikom moreplovaca, a na današnji praznik održavaju se vašari, zavetine, preslave, litije.
Narod smatra da sa ovim praznikom nastupa prava jesen, ali kad su dani još topli, ovo doba naziva se Miholjsko leto.
Mnoge porodice za krsnu slavu imaju Miholjdan.
