Povezanost zvaničnika ove stranke sa napadom u Banjskoj i drugim incidentima sa jedne strane i stigmatizacija koja dolazi od vlasti Aljbina Kurtija sa druge, doveli su do toga da albanske stranke sa njima ne žele da sarađuju, a Kosovski Srbi ostaju bez važnog mehanizma koji bi mogao da im život učini lakšim, piše Insajder.
Nakon zatvaranja birališta na decembarskim parlamentarnim izborima na Kosovu, u Gračanici se slavio očekivani uspeh Srpske liste. Četvrta je po snazi grupa u kosovskom parlamentu. Međutim, mnogi na Kosovu smatraju da su mali izgledi da se to pretoči u realan uticaj. Narativ je posebno zaoštren pod Aljbinom Kurtijem i posle napada u Banjskoj septembra 2023. godine, za koji je odgovornost preuzeo sada već bivši potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić. Kosovske vlasti povezivale su ga i sa eksplozijom na kanalu Ibar – Lepenac godinu kasnije, ali i sa drugim incidentima.
„Tako da sada se na tu partiju gleda kao političku partiju u kojoj su umešani i određeni pojedinci koji ili imaju problema sa zakonom ili su bili direktno umešani u terorističke činove. I to je sada baš teška pozicija za koju god albansku stranku da s njima sklopi koaliciju ili bilo kakav vid saradnje i moraće da prođe neko vreme kako bi se taj imidž promenio“, kaže novinar iz Prištine Ljeart Hodža.

Nakon napada u Banjskoj, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je saopštio da se Milan Radoičić povlači sa pozicije potpredsednika Srpske liste, jer ne želi da joj dalje naškodi. I pored personalnih promena, ne može se ignorisati činjenica da se Srpska lista nije adekvatno reformisala, kaže za Insajder Aleksandar Šljuka iz organizacije Nova društvena inicijativa iz Kosovske Mitrovice.
„Konkretno nakon situacije u Banjskoj, jednostavno svi su znali, odnosno bilo je opšte poznato, da Srpska lista takva kakva je bila do tog trenutka neće biti partner nikome od Albanskih partija. I oni su tada pokušali da naprave neki mali rebrending, dakle izabrali novo rukovodstvo, sada je predsednik Zlatan Elek, koji je inače direktor kliničko-bolničkog centra u Kosovskoj Mitrovici, i tako dalje. Neka nova lica su tu, da kažem, dovedena, izabrana, međutim suštinski pristup Srpske liste nije promenjen“, rekao je Šljuka.

Iza Srpske liste stoji Srbija koju kosovski Srbi doživljavaju kao svoju jedinu državu. Iako su na meti optužbi da pritiscima dolaze do dela glasova, podržava ih ogromna većina Srba. Stoga, ostaje pitanje kako da ta opcija svoju podršku pretoči u uticaj na korist građana koji su ih birali.
„Prvenstveno moraju jasnije da se distanciraju ne samo od Milana Radojičića, nego i svih delovanja i svega toga što je odrađeno i svih tih činova koji su kršili ustav, kršili zakon i kršili javni red i mir na Kosovu. Ne znam koliko su za to spremni, ali znam da za albanske političke partije to je linija preko koje se teško može ići“, rekao je Ljeart Hodža.
Ovi izbori pokazali su da Srpska lista za ostaje dominantna politička opcija za većinu Srba, kao što je to bio slučaj poslednjih 12 godina. Drugoplasiranog Nenada Rašića mnogi Srbi ne smatraju svojim legitimnim predstavnikom, piše Insajder.
„Srbi generalno kao zajednica su ostavljeni u jednom vakuumu političke reprezentativnosti gde oni jednostavno nemaju nikoga ko bi preneo njihove zabrinutosti na početku, a da ne pričamo o tome da neko utiče da se aktivno rešavaju problemi i tako dalje“, istakao je Šljuka.
Srpska lista u više navrata imala je svoje predstavike u Vladi Kosova, iako se ta saradnja može tumačiti i kao nužnost, jer je učešće Srba obavezno po Ustavu, a primera radi, bivša Vlada Ramuša Haradinaja bez Srpske liste ne bi bila ni izabrana. Na decembarskim izborima na Kosovu ponovo je pobedilo Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, koje je godinama imalo izrazito tvrd stav prema Srpskoj listi, čiji poslanici sada nisu neophodni za formiranje skupštinske većine i izbor vlade.


