„To su bili ratovi za koje se tvrdilo da su neokončivi. Kambodža i Tajland su se godinama borili. Kosovo i Srbija. Kongo i Ruanda. Pakistan i Indija – tamo je zaista bilo veoma napeto. Po mom mišljenju, bili su na ivici nuklearnog sukoba. Onda Izrael i Iran. Egipat i Etiopija su bili na pragu rata zbog brane. Jermenija i Azerbejdžan. Predsednik Putin mi je rekao: ‘Ne mogu da verujem da ste rešili taj rat. Pokušavao sam da ga rešim deset godina’“, rekao je juče Tramp u Beloj Kući.
O čemu priča Tramp kada je rat na Kosovu završen 1999. godine, a u periodu koji pominje nije bilo naznaka da bi do novog moglo da dođe? – pitanje je koje će postaviti svako ko živi u Srbiji i barem je površno pratio vesti u prethodnih 10 meseci. Sagovornici Insajdera pretpostavljaju da se američki predsednik referiše na Vašingtonski sporazum iz 2020. godine koji se prevashodno odnosio na ekonomsko osnaživanje veza Beograda i Prištine. Potezanje tog argumenta u ovom trenutku, međutim, pripisuju nečemu drugom:
„Mnogo toga što priča Tramp je nepredvidljivo, ali jedna stvar je konstanta, to je njegova konstantna frustracija oko toga što nije dobio Nobelovu nagradu za mir. Tako da negde, u tom nekom odnosu treba posmatrati i ove njegove izjave gde se on hvali različitim nekim uspesima na međunarodnom planu i na domaćem planu. Dosta toga zaista je učinjeno, Amerika je blokirala u mnogim nekim konfliktima, ali kad je u pitanju odnos između Srbije i Kosova tu nije aktivno učestvovala“, kaže za Insajder direktor Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj Dragiša Mijačić.
U Prištini je retorika drugačija ali prilično neuverljiva.
„Vjosa Osmani sada tvrdi da ona ima informacije, odnosno da predsednik Tramp ne može tek tako da blefira, tako da ona njemu veruje da je on sprečio rat u međuvremenu. Ali do sad ona je jedini zvaničnik koja potvrđuje tako nešto“, kaže analitičar iz Prištine Ljeart Hodža.
„Da li je postojala mogućnost konflikta između Srbije i Kosova? Svakako da u nekom prethodnom periodu, naročito kada su u pitanju bile tablice, sećamo se da je Srbija podizala više puta borbenu gotovost, sećamo se i nemilih događaja iz Banjske koja je takođe narušila bezbednost na tom prostoru, ali nakon toga kada je došao Tramp takvih aktivnosti više nije bilo. Tako da ja prosto ne verujem da su oni nešto sprečili što se nije uopšte ni dogodilo“, dodaje Mijačić.
Ne događa se međutim ni napredak u dijalogu. Poslednji veći iskorak postignut je 2023. godine, kada je uz posredovanje EU sklopljen sporazum o putu ka normalizaciji, poznat i kao francusko-nemački predlog, dodatno razrađen aneksom u Ohridu.
Taj okvir predviđa korake ka međusobnom priznavanju ključnih državnih atributa, ali bez eksplicitnog formalnog priznanja Kosova.
Srbija se obavezala da se ne protivi članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, ali uz zahtev za formiranjem Zajednice srpskih opština, na šta se Priština obavezala još 2013. godine prvim Briselskim sporazumom, a što se nije dogodilo ni 13 godina kasnije.
Istovremeno, SAD ne gube interesovanje za region, što se vidi i u najnovijem Zakonu o autorizaciji nacionalne odbrane, u kojem Vašington potvrđuje podršku sveobuhvatnom sporazumu Srbije i Kosova zasnovanom na uzajamnom priznanju, uz jasno odbacivanje politike razmene teritorija. Pitanje je, međutim, da li će to biti dovoljno da se dijalog ove godine odmrzne?
„Mislim da ako stvari se budu odvijale brzinom koju sad Bela kuća zahteva, onda je to vrlo dobra priča da se, vrlo dobra šansa da se najzad učini nekoliko koraka napred u dijalogu. Sumnjam da može da se ceo proces da se okonča ove godine, ali istovremeno znaće se koja je perspektiva i Kosova i Srbije i Zapadnog Balkana uopšte“, smatra Hodža.
„Više je pitanje kako će se Evropska unija postaviti prema dijalogu nego Amerika, ali svakako i značaj Amerike je veoma bitan. Ja bih ovde podsetio da Amerika još uvek nema ambasadora niti u Srbiji niti na Kosovu, to takođe govori o njihovom strateškom orijentaciji prema ovom prostoru. Mi u ovom trenutku nismo prioritet ni Srbija ni Kosovo, niti odnosi između Srbije i Kosova. Kako će Amerika odgovoriti na izazove koji će svakako biti, to zaista niko ne može da predvidi“, stav je Dragiše Mijačića.
Godina pred nama će, po svemu sudeći, biti neizvesna: Aljbin Kurti, ojačan izbornom pobedom, započinje novi mandat na Kosovu, uz očekivanje nastavka pritisaka na srpsku zajednicu, piše Insajder. Srbija je, s druge strane i dalje u dubokoj političkoj i društvenoj krizi, sa ograničenim kapacitetom za odgovor na nove izazove.


