Ustavna dilema, prema kabinetu predsednice Osmani, nastala je jer su političke stranke predložile više kandidata nego što to predviđa Ustav.
„Predsednica Osmani se obratila Ustavnom sudu u vezi sa ovim pitanjem. Čim dobije odgovor, nastaviće se sa imenovanjem. U trenutnim okolnostima parlamentarne grupe su predložile više kandidata nego što je predviđeno Ustavom, zbog čega je potrebno da Sud razjasni ovu situaciju pre nego što se nastavi dalje“, navodi se u odgovoru Kabineta predsednice za Kohu.
Iz Ustavnog suda je saopšteno da je zahtev predsednice podnet 21. marta.
Pokret Samoopredeljenje predložio je tri kandidata za članove CIK-a, iako Ustav predviđa drugačije.
Izvori Kohe navode da je Alban Krasniqi predložen za još jedan mandat, dok su novi kandidati Violeta Emini i Njazi Isaku. U Ustavu je navedeno da šest članova CIK-a imenuju šest najvećih parlamentarnih grupa koje nemaju rezervisana mesta. Ukoliko u Skupštini ima manje parlamentarnih grupa, najveće grupe mogu imenovati dodatne članove.
Prema istim izvorima, PDK je predložila Iljira Gašija i Rashit Ćalaja, LDK Sami Hamitija, a AAK Muharema Nitaja. Iz zajednica, prema tim izvorima, samo je iz turske zajednice predložen član koji je već bio u aktuelnom mandatu, dok su ostali novi kandidati.
Slična situacija zabeležena je i 2021. godine, kada je Pokret Samoopredeljenje osvojio 50 odsto glasova i insistirao na tri kandidata, ali je predsednica Osmani imenovala dva, podseća Koha.
Slično odlaganje imenovanja članova CIK-a dogodilo se i nakon izbora 2017. godine, kada je tadašnji predsednik Hašim Tači mesecima odlagao odluku.
To je tada obrazloženo nejasnoćama u vezi sa načinom imenovanja članova CIK-a nakon izbornih rezultata, kada je pobednik bila koalicija PAN, sastavljena od tri partije – PDK, AAK i NISMA – koja je takođe tražila tri mesta u CIK-u.
Iako Ustavni sud nije razmatrao zahtev Tačija, kasnije je razmatrao njegove odluke o imenovanju članova, po dva iz tri jedine parlamentarne grupe, i ocenio ih kao usklađene sa Ustavom.
Bivši predsednik CIK-a i univerzitetski profesor Mazlum Baraljiu izjavio je da zahtev Samoopredeljenja za tri predstavnika nema pravni osnov.
„Ranije je bilo sličnih pokušaja političkih subjekata, ne samo Vetëvendosja, ali nisu prihvaćeni. Bilo je i inicijativa pred Ustavnim sudom, ali ih Sud nije razmatrao jer nema osnova, budući da je Ustav jasan i precizan u vezi sa tim koliko i kome pripada“, rekao je Baraljiju.
Prema Zakonu o opštim izborima, imenovanje članova CIK-a mora biti završeno najkasnije 60 dana nakon sertifikacije rezultata.
Rok u kojem je predsednica Vjosa Osmani trebalo da imenuje ili odbije predložene kandidate političkih subjekata za nove članove CIK-a već je istekao.
Osmani je 9. marta zatražila od političkih subjekata da dostave predloge za članove CIK-a, a oni su imali rok do 16. marta da odgovore. Nakon prijema nominacija, predsednica je imala pet dana da ih imenuje ili odbije.
Sedam dana do isteka roka Ustavni sud se ne izjašnjava o dekretu Vjose Osamni


