Događaju su prisustvovali predstavnici medija, novinarskih udruženja i međunarodnih organizacija. Otvorio ga je ambasador Francuske na Kosovu Olivije Gero. Okončani projekat je finansiralo Ministarstvo spoljih poslova Francuske preko svoje ambasade u Prištini. Njime su bile podržane sledeće redakcije: Kosovo 2.0, Hibrid.info, KoSSev, Medija centar Čaglavica, Radio Kim, Radio Goraždevac i BIRN Kosovo.
„Mi se kolektivno suočavamo sa informacionim ratom koji, na nesreću, nije kompletno nov, već se pojačao u prethodnoj deceniji. To sada vidimo svuda, to vidimo na Kosovu. Vidimo manipulaciju informacijama trenutno u Albaniji, vidimo masivno ovaj informacioni sukob u svemu što je vezano za rat u Ukrajini, na afričkom kontinentu, svuda. Zato što je Francuska ustala protiv ovoga i govori glasno o tome šta ona misli, mi smo targetirani ruskim manipulacijama i mi smo druga najveća targetirana zemlja, nakon Ukrajine, što se tiče tog informacionog ratovanja“, kazao je ambasador Gero koji se potom zahvalio svim učesnicima projekta.
Tokom konferencije predstavljeni su rezultati projekta, uključujući zajedničke novinarske sadržaje, obuke, kurseve jezika i aktivnosti koje su, prema organizatorima, doprinele boljoj saradnji između novinara iz različitih zajednica. Predstavljena su i iskustva učesnika, kao i pregled proizvedenih medijskih sadržaja i njihovog dosega.
O budućnosti nezavisnih medija
U prvom panelu, posvećenom budućnosti nezavisnih medija na Kosovu, učestvovali su predsednik Asocijacije novinara Kosova Džemajlj Redža, glavna i odgovorna urednica KoSSeva Tatjana Lazarević i glavna i odgovorna urednica Kosovo 2.0 Besa Ljuci. Razgovaralo se o izazovima sa kojima se suočavaju nezavisni mediji. To su, između ostalog, dezinformacije, pad poverenja javnosti, finansijske pritiske i očuvanje profesionalnih standarda.
„Dva su ključna problema malih srpskih redakcija na Kosovu, ja ih nazivam gerilskim redakcijama: ljudski resursi i finansije. Iako je novinarstvo globalno umiruća profesija, pa su pomenuti problemi donekle svima zajednički, na Kosovu imaju specifičnosti kada su Srbi u pitanju. Posebno je uočljivo da ih podobni mediji, bilo gde na svetu, nemaju te da su u problemu samo oni koji pokušavaju da rade nezavisno“, kazala je Tanja Lazarević.

Džemajlj Redža smatra da je upravo finansijska održivost medija ključna reč.
„Kosovo ima najmanje devet nacionalnih televizija i najmanje deset velikih portala. Međutim, ne postoji finansijska održivost, pa novinari često menjaju redakcije i nemaju stabilnu karijeru. Plate su male i često se isplaćuju na ruke, bez ikakvog osiguranja za uposlene, a nema ni novinarskog sindikata“, rekao je on.
Saradnja unapređuje kvalitet proizvoda i olakšava rad novinara
Drugi panel bio je posvećen iskustvima zajedničkog rada novinara koji izveštavaju na srpskom i albanskom jeziku. Učesnici su govorili o radu na zajedničkim pričama, jezičkim barijerama, pristupu sagovornicima i izazovima sa kojima su se susretali tokom saradnje. Govorili su novinar Kalzo (Kallxo.com) Šćipron Džema, novinar i urednik Radio Goraždevca Darko Dimitrijević i slobodna novinarka Bubuljina Peni.
„Ne postoje dve istine i dve vrste činjenica. Bez obzira da li mi se sviđa ili ne, činjenica je činjenica. Ovaj projekat je pokazao da možemo da radimo zajedno“, naveo je Darko Dimitrijević. On je istakao saradnju novinara iz različitih etničkih zajednica kao pozitivan primer.

Šćipron Džema se nadovezao konstatacijom da je monoetničko izveštavanje ozbiljan problem.
„Nismo samo radili na temama, vodili smo široke razgovore sa kolegama. Zajednički rad itekako olakšava posao na terenu, dobijamo puno bolje odgovore. Lako smo identifikovali teme od zajedničkog interesa koje govore da smo svi u istoj situaciji: zaštita životne sredine, zagađenje reka i tla, ekonomska neizvesnost…“, kazao je on.
Organizatori su naglasili da je cilj projekta koji je realizovan u poslednjem tromesečju 2025. i prvoj polovini 2026. godine bio unapređenje saradnje između srpskih i albanskih medija kroz zajedničku produkciju sadržaja, dijalog i profesionalno umrežavanje. Zaključeno je da saradnja između medija svakako može doprineti izgradnji poverenja i kvalitetnijem informisanju javnosti.


