O značaju i očuvanju kulturne baštine na Kosovu danas je bilo reči u Gračanici, na konferenciji „Lepota raznolikosti“ koju je organizovo Institut za razvoj zajednice (CoDe).
Pravoslavni manastiri i crkve sagrađeni tokom 13. i 14. veka su najveće vrednosti srpske kulture na Kosovu. Ali bez obzira na njihov značaj, mnogi od njih su postradali nakon ratnih dešavanja na Kosovu posebno u periodu od 1999. do 2004. godine.
Predrag Radonjić, novinar i autor dokumentarnog filma „Čuvari baštine“ koji se bavi upravo tom tematikom, kazao je da je poslednjih godina na Kosovu počelo falsifikovanje identiteta tih manastira od strane raznih albanskih istioričara, a samo pitanje kulturne baštine se poslednjih nedelja znatno ispolitizovalo zbog namere Kosova da se priključi Unesku.
„Imamo aktuelno pitanje članstvo Kosova u Unesku koje podiže tenzije između Srba i Albanaca ne samo na Kosovu već na jednom širom planu i koje kao takvo može da bude veoma problematično. Kulturna baština bi pre svega trebalo da bude most spajanja različitih kultura a ne da izaziva nove tenzije i razdvajanja koje bi u širem kontekstu mogle da otežaju neke pozitivne procese koji su počeli u smislu dijaloga Beograda i Prištine“, kazao je Radonjić.
Kulturno nasleđe mora biti poštovano i cenjeno, stoga ljudi moraju biti ifnormisani o onome što imaju u svom okruženju, smatra profesor iz Istanbula Haluk Četinkaja, arheolog koji poslednje dve godine intenzivno radi na arheološkom nalazištu Ulpiana u Gračanici.
„Koliko vas uopšte zna šta se dešava u vašem neposrednom okruženju, na mestu odakle ja sada dolazim? Naša poruka je da se podigne svest o tome i da se ljudi informišu. Mi smo otkrili puno toga sa naučne strane, našli smo zidine iz 4. veka“, kazao je profesor Četinkaja.
Tokom iskopavanja u poslednje dve godine arheolozi u Ulpiani pronašli su crkvu i krstionicu iz 4. veka.
„Moja lična namera je da ljude obavestim putem informativne table I informišem ih na terenu kao recimo na ovakvim sastancma. Naša otkrića su najveća od kada je iskopavanje počelo, odnosno u između 1953. I 2012. godine. Dakle, nijebilo važnijih otkrića. Stoga ovo je važno radi promene perspektive o istoriji ovog kraja“, rekao je Četinkaja.
U okrivu projekta „Jačanje interakcije zajednica krot sport i kulturu“ organizovan je i konkurs za najbolju fotografiju kojom se prikazuje „Lepota raznolikosti“. Nagrada je dodeljena fotografkinji Jozefini Kolić za fotografiju manastira Gračanica.
Ilija Mladenović iz instituca za razvoj zajednica (CoDe) kazao je da je cilj ove inicijative bio da se podgine svest građana o važnosti međuetničke interakcije. „Hteli smo da pokažemo koliko je važno da poštujemo jedni druge, da poštujemo tuđu tradiciju i kulturu“, kazao je Mladenović.
Celokupan projekat je trajao četiri meseca a za to vreme održani su i brojni sportski događaji na kojima su učestovali mladi iz više etničkih zajendica.
Na kofnerenciji „Lepota raznolikosti“ govorio je i Evangelos Cempelis psihoanalitičar, Sara Bjukenene direktorka odeljenja za demokratiju i upravu pri misiji USAID. Čitav projekat je podržao USAID u okviru programa „Unapredimo Kosovo zajedno“.


