Pre nešto više od dve godine, 21. novembra 2018, Vlada Kosova uvela je taksu od 100% na uvoz proizvoda iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Ova kontraverzna odluka vlade premijera Ramuša Haradinaja izazvala je ogromne političke (ali i ekonomske) posledice, koje su rezultirale obustavljanjem pregovora o normalizaciji odnosa sa Srbijom i padu dve Vlade Kosova, prvo Haradinajeve, a onda i Kurtijeve. O ekonomskim posledicama taksi na privredu, povećanju inflacije i gubitku radnih mesta niko ne govori. Takođe, niko ne spominje negativni uticaj uvođenja taksi na priliv sredstava u Fond za razvoj opština sa srpskom većinom na severu Kosova.
Podsetimo da je Fond za razvoj severa Kosova, koji se često naziva i Razvojni fond ili Carinski fond, nastao kao rezultat pregovora u okviru sporazuma o carini koji su bili deo tehničkih pregovora između Srbije i Kosova u Briselu januara 2013. godine. Fond je nastao kao odgovor na česte proteste privrednika sa severa Kosova, pa otuda ne iznenađuje da je njegov cilj podrška društveno-ekonomskom razvoju Leposavića, Severne Mitrovice, Zubinog Potoka i Zvečana. Sporazumom je predviđeno da se sredstva za Fond obezbeđuju kroz carinske prihode prikupljene na prelazima Jarinje i Brnjak, od carinjenja robe koja je namenjena građanima četiri pomenute opštine, kao i robe preduzeća koja su registrovana u ovim opštinama.
Fond za razvoj severa Kosova postao je operativan u martu 2015. godine, nešto više od dve godine nakon postizanja sporazuma o carini. Fondom upravlja Upravni odbor sastavljen od tri člana, specijalnog predstavnika EU na Kosovu koji ima ulogu predsednika Upravnog odbora, ministra finansija Kosova i predstavnika srpske zajednice.
Od svog nastanka do danas, u ovaj Fond se slilo 16.2 miliona evra. Najviše sredstava je uplaćeno 2014. godine, nešto preko 4.5 miliona evra. Nakon toga, svake sledeće godine opadao je priliv sredstava, a od 2019. godine ti iznosi su znatno manji od milion evra godišnje.
Priliv sredstava u Fond u periodu 2013. – 2019.
Izvor: Nacionalna kancelarija revizije, Izveštaj revizije učinka, januar 2020.
Različiti su razlozi smanjenja prihoda sredstava u Fond. Revizorski izveštaj navodi da je u prvim godinama najviše sredstava prikupljeno naplatom carine od privrednih subjekata koji nisu bili registrovani u kosovski privredni registar. Kako se povećavao broj registrovanih preduzeća u opštinama na severu Kosova, tako se smanjivao iznos sredstava u Fondu. Ovaj fenomen je upravo suprotan početnim očekivanjima, jer se (pre)registracijom preduzeća sa severa Kosova očekivao veći, a ne manji, priliv.
Veliki uticaj na smanjeni priliv novca u Fond imala je odluka o uvođenju taksi na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Primera radi, Izveštaj revizije učinka navodi priliv od 15.6 miliona evra zaključno sa 19. septembrom 2019. godine, a saopštenje za javnost Kancelarije EU na Kosovu od 6. novembra 2020. godine navodi iznos od 16.2 miliona evra. Iz ovoga se može zaključiti da je za poslednjih 13 meseci priliv u Fond iznosio samo 600.000 evra.
Odobrena sredstava Fonda po korisniku (EUR) u periodu 2013. – 2019.
Izvor: Kancelarija Evropske unije na Kosovu
Od pomenutih 16.2 miliona evra, do sada je raspodeljeno 14.5 miliona, za finansiranje 35 projekata koje su predale četiri lokalne samouprave. Najviše sredstava je dobila Severna Mitrovica (3.4 miliona evra, ili 24% od ukupnih sredstava) za realizaciju sedam projekata, zatim Zvečan sa 3 miliona evra (21%) za realizaciju 11 projekata, Zubin Potok 2.5 miliona evra (17%) za osam projekata i na kraju opština Leposavić koja je dobila 2.1 milion evra (14%) za pet projekata. Pored opštinskih projekata, odobrena su i dva regionalna, izgradnja regionalnog centra za kulturu u Severnoj Mitrovici (3.5 miliona evra) i uspostavljanje projektnog tima (27.150 evra). U budžetu Fonda ostalo je neraspoređeno još oko 1.7 miliona evra.
Transparentnost u funkcionisanju Fonda za razvoj je u najmanju ruku upitna, i to u svim svojim fazama. U javnosti je jedino poznato da Fondom upravlja Upravni odbor od tri člana kojim predsedava Specijalni predstavnik Evropske unije. Međutim, ne postoji javni dokument koji opisuje razvojne ciljeve ili očekivane rezultate koji se žele postići sredstvima Fonda, niti postoje merljivi pokazatelji uspeha. Takođe nema informacija o modalitetima upravljanja Fondom, sistemom izveštavanja ili mehanizmima komunikacije sa građanima.
Ne postoji internet stanica Fonda, niti su informacije dostupne na postojećim stranicama ministarstva finansija ili opština na severu Kosova. Jedine informacije o Fondu dostupne su na stranici Kancelarije Evropske unije na Kosovu, gde se naglašava da su korisnici Fonda četiri pomenute opštine, koji podnose projekte u oblasti javnih investicija, a koje će imati uticaj na društveno-ekonomski razvoj i unapređenje kvaliteta života. Projekti bi trebalo da budu finansijski isplativi, ekološki odgovorni i dugoročno održivi.
Informacije o odobrenim projektima su šture, uglavnom na nivou naslova finansiranih intervencija. Njih objavljuje isključivo Kancelarija Evropske unije na Kosovu kroz izjave za medije, s tim da povremeno predstavnici pojedinih opština govore o projektima na javnim događajima ili konferencijama za štampu. Postoje primeri iz prošlosti kada ni Evropska unija nije želela da obelodani nazive odobrenih projekata. Ministarstvo i opštine do sada nisu obaveštavali javnost o projektima, bilo da su u pitanju pojašnjenja o predatim ili statusi realizacije usvojenih projekata.
O nedostacima u transparentnosti rada Fonda govore oba izveštaja Nacionalne kancelarije o reviziji, iz 2017. i 2020. godine. Prvi revizorski izveštaj o radu Fonda iz 2017. godine sadržao je 13 preporuka, od kojih je pet u potpunosti sprovedeno. Od preporuka predloženih u ovom izveštaju samo jedna se bavi jačanjem transparentnosti Fonda (Preporuka 9), i to u fazi bolje komunikacije sa građanima u procesu odabira predloga projekata. Ova preporuka u potpunosti nije sprovedena. Revizorski izveštaji nisu se bavili transparentnošću drugih faza u realizaciji projekata, kao ni transparentnošću rada Upravnog odbora ili ministarstva finansija.
U revizorskom izveštaju iz 2020. godine preporuke su drugačije organizovane i nisu obeležene brojevima. Indikativno je da je akcenat stavljen na efikasnost rada opštinskih organa i Upravnog odbora Fonda kako bi se postigli bolji rezultati odobrenih projekata. Transparentnost je stavljena u kontekst efikasnosti rada opštinskih organa, u smislu određivanja odgovornog službenika (projektnog menadžera) opštine koji bi komunicirao sa građanima o rezultatima projekta u svim njegovim fazama. Revizorski izveštaj se nije bavio transparentnošću rada Upravnog odbora.
Iz svega ovoga, zaključujemo da postoje ozbiljni problemi u funkcionisanju Fonda za razvoj opština sa srpskom većinom na severu Kosova. Ovaj, veoma važan instrument, se može svrstati među najpozitivnije rezultate postignute u Briselu. Međutim, u operativnom smislu mehanizmi Fonda još uvek nisu razvijeni na način da predstavljaju instrument sa jasno određenim ciljevima, merama i indikatorima, ali i sa predvidljivim kriterijumima za odabir projekata, praćenje njihovih rezultata i dugoročnih efekata. Priliv sredstava u Fond je u konstantnom padu i, ako se nešto ne promeni, uskoro će se obesmisliti postojanje ovog instrumenta. Transparentnost rada Fonda je problematična u svim segmentima, od odabira predloga projekata, preko mehanizama za njihovo odobravanje od strane Upravnog odbora, do same realizacije i merenja kratkoročnih i dugoročnih koristi. Komunikacija sa građanima o radu Fonda je na veoma niskom nivou, pa nikako ne iznenađuje opšta neprepoznatljivost značaja ovog instrumenta u javnosti.
Otuda postoji potreba za potpunom revizijom funkcionisanja Fonda za razvoj u svim njegovim fazama. Evropska unija može i mora odigrati ključnu ulogu u ovom procesu, kroz pružanje tehničke pomoći u izradi funkcionalne analize rada Fonda i preporukama za kreiranje Programa za društveno-ekonomski razvoj opština na severu Kosova, a koji bi se realizovao kroz finansijske mehanizme definisane u okviru ovog Fonda, ali i iz drugih javnih sredstava ili donacija međunarodnih i bilateralnih organizacija.