U saopštenju dostavljenom KIM radiju KSAM podseća da je oko 1000 predstavnika civilnog sektora, pristalica opozicionih političkih partija i islamske verske zajednice, u nedelju, protestvovalo u centru Prizrena, zbog protivljenja usvajanju Zakona o Istorijskom centru ovog grada.
Tom prilikom predstavnici nevladinog sektora istakli su “da ovaj Zakon diskriminiše građane Prizrena i da favorizuje jednu religijsku zajednicu koja je bila kolaborator u genocidu, koji je sprovela država Srbija nad građanima Kosova – jasno i nedvosmisleno aludirajući na pripadnike srpske zajednice”.
Takođe je rečeno da ovaj Zakon “osiromašuje, degradira kulturno nasleđe, izaziva međuverske konflikte, stvara opštinu u opštini, onemogućava ekonomski razvoji i zaustavlja kulturni život građana”.
KSAM ocenjuje da za pripadnike albanskog civilnog društva najveći problem predstavlja odredba u kojoj se kaže da je potrebna “saglasnost Srpske Pravoslavne Crkve za svaku aktivnost koja će uticati na imovinu SPC u Istorijskom centru Prizrena” u skladu sa Aneksom V Sveobuhvatnog predloga za rešenje statusa i Ustavom.
“Ovakav stav nevladinih organizacija da ne podrže osnovnu i minimalnu zaštitu istorijskog centra grada Prizrena, može se protumačiti samo kao opravdanje za nebrigu, neistitucionalnu zaštitu i sistematsko uništavanje kulturne baštine. Da li je to demokratsko načelo i demokratska vrednost, na kojima treba da se temelji civilno društvo? Strahujemo da je ovaj protest poziv ekstremnim grupama na versku netrpeljivost, nepoštovanje drugih kultura i različitosti, što po pravilu uvek kulminira i pretvori se u nasilje”, ocenjuje KSAM.
U saopštenju dostavljenom KIM radiju KSAM podseća da su povorke ekstremista sa istog mesta gde je održan protest u nedelju (Šadrvan), krenule u rušilački pohod na crkve i imovinu Srba 17.marta 2004. godine.
“Tada su spaljene Crkva Bogorodice Ljeviške iz 14. veka, a među uništenim pravoslavnim objektima u Prizrenu su i Bogoslovija, Saborna crkva Svetog Đorđa, manastir Svetih Arhangela i crkva Svetog Spasa. Veliki broj preostalih Srba je raseljen, pa ih danas u Prizrenu živi 20-tak. Ipak pozitivno je što je u ovom gradu nedavno ponovo počela sa radom Bogoslovija, što je dalo nadu mnogim raseljenim da će se i oni vratiti”, piše u saopštenju.
KSAM smatra da je ovakvo ponašanje civilnog društva na Kosovu poražavajuće, “obzirom da oni koji trebaju biti nosioci pozitivnih promena i pomirenja među zajednicama, sve češće svojim protestima, neodgovarajućom retorikom i jezikom mržnje, doprinose porastu tenzija”.
Kosovsko strateško akciona mreža apeluje na Skupštinu Kosova da usvoji zakon o Istorijskom delu grada Prizrena, kojim bi se osigurala makar minimalna urbanistička zaštita imovine Srpske Pravoslavne Crkve na Kosovu, ali i kojim bi se održala multikulturalnost Prizrena.
Kolege iz civilnog društva koji su protestvovali u Prizrenu, KSAM poziva da promene stav, jer uništavanje bilo čije kulturne baštine koja je od izuzetne istorijske i umetničke vrednosti, može doživeti samo osudu budućih generacija.