Browsing: Vesti

Kritiku i nezadovoljstvo kosovske opozicije na račun premijera Aljbina Kurtija, nakon sporazuma u Ohridu, vešto su iskoristili tabloidi u Beogradu, koji su čitav proces predstavili kao veliku pobedu vlasti u Beogradu i veliki poraz Prištine. U analiziranim tekstovima nema ni jedne rečenice da se radi o dogovoru o sprovođenju predloga Evropske unije.

Dokazi do kojih su došli novinari KRIK-a i međunarodne novinarske mreže OCCRP ukazuju da iza čuvene „afere Mauricijus“, u kojoj su provladini tabloidi i predstavnici vlasti tvrdili da Dragan Đilas ima račune na ovom ostrvu, stoji izraelac Tal Hanan – čovek koji se, iz senke, bavi nameštanjem izbora širom sveta, proizvodi lažne vesti i diskredituje protivnike klijenata.

„Aktivisti PSD gađali tortom i milkšejkom Besnika Bisljimija“, naslov je vesti većine medija koji su izvestili o još jednoj akciji Socijal demokratske partije protiv Zajednice srpskih opština. Za razliku od ovih medija, beogradski tabloid Srbija Danas, odlučio se za nešto drugačji naslov – em dvosmislen – jer samo kratko navode da je „pogođen u glavu“, em netačan – jer Bisljimi zapravo nije pogođen u glavu.

„Za mene su medijske slobode vrlo jednostavne i jednostavan pojam, nije ništa komplikovano. Kao što su ljudska prava jednostavan sistem pojmova, upravo kada pričam o 8. martu, o rodnim pravima i rodnoj jednakosti, to su sve ljudska prava. Medijska sloboda je upravo u zagovaranju tih osnovnih ljudskih prava, ja tako vidim svoj posao“, kazala je u intervju za Radio Goraždevac novinarka Maša Mileusnić.

Novinarka televizije N1 Žaklina Tatalović na pitanja postavljena državnim zvaničnicima dobija svakakve odgovore ali ih, prema njenim rečima, uvek dobije. Medijsku scenu u Srbiju vidi kao „mračnu pozornicu“, a izveštavanje svoje medijske kuće kao „prozor“ na kome publika može „da uhvati vazduh“.

Dezinformacije su za Rusiju ključni instrument u ratu u Ukrajini i ona ulaže ogromna sredstva koja su premašila ulaganja EU u ovu oblast, pokazuju izveštaji Evropske unije (EU), u kojima se navodi i da je ruski sistem bio umešan u 88 slučajeva dezinformisanja u Evropi, dok su kineski zvanični kanali bili aktivni u 17 slučajeva, prenosi Demostat.

Zašto su naslovi pisani velikim slovima nepristojni, koliko je važan i da li je uvek moguće otkriti izvor informacije, objavljuju li tabloidni mediji i tačne vesti i šta im je najvažnije? Za podkast Kim radija je o ovim i drugim temama govorio novinar BIRN-a i nedeljnika Vreme Radmilo Marković.

Uoči novog susreta Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija u Briselu mediji pod kontrolom vladajuće strukture u Beogradu podižu atmosferu, pa spinovima i manipulacijama pripremaju javno mnjenje na moguće ishode razgovora dva lidera i njihovih domaćina o evropskom planu za buduće odnose Kosova i Srbije.

U najnovijem podkastu Radio Goraždevca je govorio Raif Ademi, direktor i urednik Radija Astra iz Gornjeg Ljubinja kod Prizrena. „Susrećem se često sa novinarima koji imaju veliko iskustvo. Gledajući malo šire na Balkanu, svi mediji su pod uticajem politike: u Srbiji na Kosovu, Albaniji, Makedoniji… Novinari bi trebali da budu nezavisniji, neutralniji, što se tiče politike“, kazao je Ademi.

Beogradski tabloidi često vode kampanje protiv medija, novinara ili pojedinih ličnosti koji kritički govore o vlastima u Srbiji, sa ciljem da se oni diskredituju u javnosti. Tako je list Alo uspeo da najavu gostovanja Slobodana Samardžića, bivšeg ministra za Kosovo i Metohiju,  na TV Nova S predstavi kao „proslavu 15 godina nezavisnosti Kosova“.

Snažno nevreme zahvatilo je ovog vikenda predele Balkanskog poluostrva usled čega je u pojedinim delovima Kosova došlo do kvarova na električnoj mreži, te je određeni broj potrošača ostao bez struje. Izveštavajući o ovoj temi, tabloid Srbija Danas odlučio se za bombastičan, ali i netačan naslov, navodeći da struje nije bilo na celom Kosovu. Istovremeno i ovoj vesti sa tehničkom temom, dali su politički kontekst.

Više od polovine stanovnike Evropske unije sumnja u istinitost informacija na internetu, a devet od deset građana smatra da treba preduzeti odlučnije mere protiv širenja dezinformacija na društvenim mrežama, pokazuje studija koja je danas predstavljena.

Dezinformacije i lažne vesti nisu novost u svetu, ali su svakako činjenica koja postoji. Ali ono što je danas novo, za razliku od prošlosti, sa pojavom interneta, lažne vesti dobijaju legalnu platformu za brzo i efikasno širenje.