Browsing: Martovski pogrom

„Kosovo ubrzano postaje “neprijateljsko” okruženje za kosovske Srbe, društvo u kome se njihov opstanak uslovljava potiskivanjem nacionalnog identiteta“, piše Miodrag Marinković iz NVO CASA.

U sali skupštine opštine Severna Mitrovica, danas je odata počast stradalima u Martovskom pogromu, čemu zamenica predsedavajućeg Aida Ferati Dolji iz redova Samoopredeljenja, nije želela da prisustvuje. U trenutku kada je, predsedavajući pozvao odbornike da ustanu i minutom ćutanja odaju počast stradalima u Martovskom pogromu, ona je demonstrativno napustila salu.

„Dokle god se u Pećkoj patrijaršiji, Dečanima, Gračanici, Ljeviškoj, Deviču, Arhangelima i drugim svetinjama služi sveta liturgija i uznosi molitva, naš narod dobro zna da nije ostavljen. Kosovo i Metohiju možemo izgubiti samo ako ga se, ne dao Bog, sami odreknemo“, poručio je mitropolit Teodosije na obeležavanju 22. godišnjice martovskog pogroma.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) saopštila je, povodom 22 godine od talasa nasilja albanskih ekstremista nad Srbima na Kosovu, da je tada proterano 4.012 Srba, od kojih se većina do danas nije vratila u svoje domove. SPC navodi i da su se ekstremisti tada posebno obrušili na srpske pravoslavne svetinje i da je uništeno 35 crkava i manastira.

Danas se navršavaju dvadeset dve godine od Martovskog pogroma Srba na Kosovu. Sve je počelo vešću objavljenom 16. marta 2004. godine, kada je Javni servis Kosova – Radio-televizija Kosova (RTK) objavila laž koja je pokrenula lavinu nasilja dan kasnije, 17. marta.

„Autori zbornika o pogromu su proveravali svaku činjenicu o Martovskom pogromu 2004. godine jer su nas glasine ubile 17. marta“ rekao je predsednik UNS-a Živojin Rakočević na današnjoj promociji zbornika radova „Martovski pogrom 2004. godine – uzroci, razaranja, posledice“, koji istražuje i medijsko izveštavanje o, kako je dodao, najvećem mirnodopskom zločinu u Evropi posle Drugog svetskog rata.