Browsing: mediji

U eri lako dostupnih informacija i još lakše dostupnih dezinformacija, na Kosovu se tradicionalno sudaraju različiti narativi, često međusobno isključivi. Ista vest može imati potpuno drugačije značenje u zavisnosti od toga gde je i na kom jeziku objavljena, pa je ključno pitanje – ko, zapravo, stoji iza lažnih i manipulativnih informacija: lokalni akteri ili spoljašnji centri moći?

Dezinformacije su postale deo svakodnevice, ali posebno pogađaju mlade koji informacije najčešće dobijaju kroz društvene mreže i kratke formate. U takvom okruženju, granica između istine, poluistine i neistine sve je tanja, upozoravaju mladi novinari sa severa Kosova, Ana Marija Ivković i Andrija Lazarević.

Dve decenije nakon martovskog nasilja, uprkos jasnim nalazima međunarodnih istraga, u političkom i medijskom prostoru na Kosovu opstaju i ponavljaju se osporeni narativi koji produbljuju nepoverenje i međuetničke tenzije, upozoravaju organizacije civilnog društva (OCD) iz srpske zajednice na Kosovu. U saopštenju za javnost apeluju na kosovske zvaničnike i medije da izbegavaju korišćenje ili ponavljanje narativa koji su već osporeni.

U vremenu kada su informacije dostupne na klik, poverenje u njih nikada nije bilo niže. Građani su svakodnevno izloženi desetinama naslova, objava i „ekskluzivnih saznanja“, ali granica između činjenice i stava nikada nije bila nejasnija. Fenomen koji medijski analitičari označavaju kao „umor od istine“ sve je vidljiviji i u lokalnom medijskom prostoru.

Gotovo dve decenije Zana Cimili iz Prištine izveštava na srpskom jeziku za medije u Beogradu. Takav novinarski put i danas je retkost. U novom podkastu „Šta je meni Kosovo?“ govorila je o svom radu, izazovima na terenu u vreme kriza i tenzija, pretnjama koje je doživljavala, ali i pozitivnim pričama o saradnji Srba i Albanaca, koje su retko u fokusu medija i javnosti.

Međunarodne organizacije novinara i za slobode medija, među kojima su ECPMF, IPI, EFJ, Reporteri bez granica, Indeks o cenzuri i OBCT, izrazile su zabrinutost zbog nedovoljnog finansiranja RTK i hitno zatražile od kosovskih organa da ispune svoje zakonske budžetske obaveze.

Nisko poverenje publike u tradicionalne medije i njihova sve manja gledanost, čitanost i slušanost podstiču političare, biznismene i slavne ličnosti da ih zaobilaze i da, umesto njima, poverenje poklanjaju podkasterima i jutjuberima koji su im naklonjeni, pokazalo je najnovije istraživanje Rojtersovog instituta za istraživanje novinarstva „Novinarstvo, tehnološki trendovi i predviđanja za 2026. godinu“.

Godinu za nama novinari i medijski radnici pamtiće po višestruko većem broju napada, kao i po brojnim otkazima i odmazdama vlasnika medija protiv koleginica i kolega koji su pokušavali da svoj posao rade profesionalno u jeku promene uređivačkih politika. Iza nas je i više od godine dug proces za izbor Saveta REM-a koji još uvek nije završen.