Ipak, prema saznanjima beogradskog lista, od Srbije se neće tražiti da prizna nezavisnost Kosova, a jedna od zamki je da se odredi granica prema KiM.
U trenutnoj verziji dokumenta, koji se sprema u kabinetu evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana, po instrukcijama zemalja Kvinte, a koji je premijer Aleksandar Vučić nazvao „groznim papirom“, u velikoj meri preslikan je model sporazuma dve Nemačke – dve potpuno nezavisne države koje se međusobno ne priznaju.
Od Srbije se traži da pristane na sve ono što, po tumačenju Evropske komisije, proizilazi iz tačke 14 Briselskog sporazuma, a koja glasi da se „dve strane obavezuju da neće jedna drugu blokirati, niti podsticati druge da blokiraju evropske integracije druge strane“.
To podrazumeva da Beograd pristane na članstvo Kosova u apsolutno svim regionalnim i međunarodnim organizacijama. Stolica u Ujedinjenim nacijama nije deklarativno navedena, ali jeste članstvo u Unesku, Savetu Evrope, UEFA…
Takođe, prema nekim izvorima iz Brisela, u platformu za poglavlje 35 ugrađena su sva ona pitanja koja se tiču Kosova, a potpadaju pod druga poglavlja – od energetike, škola, zdravstvenih ustanova, do funkcionisanja preduzeća poput „Pošta Srbije“ ili srpske „Komercijalne banke“.
Velika zamka je i što ovaj nacrt predviđa i regulisanje pitanja granica, što znači da bismo mi morali i „geografski“ da se odreknemo južne pokrajine, koja čini 15 odsto državne teritorije.
U 49 tačaka, koliko prema informacijama „Večernjih novosti“ ima u preliminarnom tekstu pregovaračke platforme, ugrađena su rešenja da univerzitet u Severnoj Mitrovici uđe u školski sistem Kosova, da bolnice i sve zdravstvene ustanove budu pod kapom Prištine, da srpska javna preduzeća i državna banka radi po kosovskim zakonima i pravilima.


