On je za Betu rekao da su prištinske vlasti zabranile uvoz sve robe 14. juna 2023. godine, a već 8. jula te godine su dopustile uvoz robe koja im je potrebna.
„Videli su da, kada su uveli zabranu, da je ta odluka ostavila velike posledice na kosovsku privredu, da su sami sebi prekinuli lance snabdevanja sirovinama i poluproizvodima. Shvatili su da su im potrebne mašine i oprema za proizvodnju i pustili su uvoz robe koja im je potreba“, naveo je Radovanović.
Dodao je da se zabrana o uvozu robe iz Srbije od 8. jula ne primenjuje na sirovine, poluproizvode, mineralna đubriva, mašine, opremu, hranu za životinje.
Sve što je, kako je rekao namenjeno za dalju proizvodnju, kao što su sirovine, mogu da se uvoze iz Srbije, a gotova roba za dalju prodaju ne može.
Izvoz u periodu jul-novembar 2022. vredeo je 177,5 miliona evra, a u istom periodu 2023. godine 83,4 miliona evra ili 53 odsto manje.
Radovanović je rekao da značajnu štetu trpe međunarodne kompanije koje imaju pogone u Srbiji i u izvozu učestvuju sa 40 odsto plasmana gotovih proizvoda.
„Te kompanije ne mogu da izvoze hranu, pića, proizvode za higijenu, hemijske proizvode, sve što se može naći u marketima za potrošnju“, rekao je Radovanović.
Srbija sa Kosova uvozi, kako je rekao Radovanović, čelik, gvožđe, sveže voće, plastiku, kožu, piće, etanol i celulozu od drveta.
Vrednost uvoza za 10 meseci 2023. godine bila je 37,1 milion evra, što je manje 15,6 odsto u odnosu na 2022. godinu.


