Knjiga donosi priču o do sada nepoznatoj ličnosti, za koju autor Miloš Damjanović smatra da je nepravedno zapostavljena u nacionalnoj istoriji. Ovo delo osvetljava sudbinu dečaka koji ima značajne zasluge vezane za ratnu prošlost Srba – devetogodišnjeg Gavrila Kićevića iz Kragujevca, koji je učestvovao u Prvom balkanskom ratu i stekao čin kaplara.
„Gavrilo Kićević je bio dete od svega devet godina kada je, prateći oca, stupio u srpsku vojsku tokom Prvog balkanskog rata. Njegova priča svedoči o generaciji odgajanoj u duhu patriotizma i tradicionalnih vrednosti, gde je nacionalni identitet bio stub porodičnog vaspitanja. Nažalost, iako je bio najmlađi kaplar u balkanskim ratovima, njegovo ime nije sačuvano u kolektivnoj svesti, već je ostalo prekriveno velom zaborava više od jednog veka“, kaže Damjanović.
Autor ga upoređuje sa Momčilom Gavrićem, najmlađim kaplarom Prvog svetskog rata, istakavši da je Kićević njegov pandan u balkanskim ratovima.
„On spada u plejadu svih veličina iz ratnih dana – balkanskih, Prvog svetskog rata, poput Milunke Savić“, ocenjuje Damjanović.
Posebnu važnost za lokalnu zajednicu ima činjenica da je Kićević boravio i ratovao i na prostoru Kosovske Mitrovice, Zvečana i okoline.
„Na ovim prostorima je proveo nekoliko meseci. Tu mislim na Mitrovicu, Zvečan, kao i sela Boljetin, Rudare, Korilje… Postoji sačuvana fotografija iz 1912. godine kod Sokolice, na kojoj se vidi zajedno sa svojim ocem i ostalim saborcima“, ukazuje Damjanović.

Knjiga ne samo da opisuje Kićevićev ratni put, već i njegov život tokom mirnodopskog perioda. Damjanović nam otkriva da je Kićević, uprkos svojim ranim vojnim podvizima, kasnije vodio povučen i tih život, gotovo potpuno zaboravljen od strane javnosti.
Ovaj istoričar je do saznanja o Kićeviću došao prelistavajući međuratnu jugoslovensku štampu, gde je pronašao novinski članak o njemu.
„To me je intrigiralo i podstaklo da dublje istražim njegovu ličnost i saznam više o njemu. Krenuo sam u dalja istraživanja, što me je odvelo na brojne adrese. Ceo taj proces bio je izuzetno zahtevan, mukotrpan i dugotrajan, jer sam kretao praktično od nule, iz potpune nepoznanice“, priseća se Damjanović.
Pored istraživanja u istorijskim arhivima i korišćenja brojnih drugih izvora, Damjanović je uspeo da stupi u kontakt sa potomcima Gavrila Kićevića, koji danas žive na relaciji Srbija-Grčka. Njihova pomoć bila je dragocena u prikupljanju dodatnih podataka o njemu.
„Zahvaljujući njima, došao sam do porodičnih fotografija, ali i do usmenih svedočenja o njegovom životu i porodičnoj istoriji“, otkriva nam Damjanović.
Izdavač knjige je Arhiv Vojvodine, a recenzenti pukovnik vanr. prof. dr Dalibor Denda, prof. dr Milenko Pekić i dr Ivan Ristić.
„Nadam se da će čitaoci s interesovanjem posegnuti za njom i da će jednog dana Gavrilo Kićević zasluženo zauzeti mesto u udžbenicima istorije osnovnih i srednjih škola. Verujem da će se naš narod ponositi njime i njegovim delom“, rekao je Damjanović.
Prva promocija knjige očekuje se sredinom februara u Kosovskoj Mitrovici, u Privatnom kulturnom centru „Akvarijus“, što autor vidi kao izraz svog poštovanja i lokalpatriotizma.
„Smatram važnim da publika u Mitrovici, koja je povezana s ovom temom, među prvima ima priliku da se upozna sa sadržajem knjige“, poručuje Damjanović.
Mnogi koji prate rad Miloša Damjanovića, možda će se iznenaditi što njegova nova knjiga nije posvećena Jevrejima.
„Iako sam najviše fokusiran na jevrejsku prošlost na prostoru Jugoslavije i to se može smatrati mojom najužom specijalnošću, to ne znači da nisam istovremeno posvećivao deo svog istraživačkog rada i drugim temama. Pored Jevreja, bavim se i nacionalnim temama iz 20. veka, lokalnim i regionalnim istorijskim pitanjima, uključujući period Prvog i Drugog svetskog rata, međuratni period, pa čak i teme iz 19. veka. Možda je taj segment mog istraživačkog rada manje poznat, ali je jednako značajan. Svaka tema kojom se bavim za mene je podjednako važna i legitimna“, podvlači Damjanović.
Damjanović je prethodno, u aprilu 2023. godine, takođe u PKC „Akvarijus“, promovisao svoju prvu knjigu „Dr Nehemije Šenfajn (1886–1942): Biografija Švajcarca u Jugoslaviji“.