Duško Čelić sa Pravnog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici ukazao je da “ogroman broj raseljenih nije rešio imovinske probleme”, navodeći da su nerešeni sporni slučajevi češći u gradovima, jer su kuće u seoskim područjima uglavnom uništene ili trajno oštećene.
“Kosovo je postkonfliktno društvo i takva realnost se mora uvažiti. I dalje su prisutni etnički animoziteti, pa je potrebno onemogućiti diskriminaciju prilikom ostvarenja zaštite prava svojine”, rekao je Čelić.
“Više od dve decenije smo svedoci problema sa imovinskim pravima na Kosovu”, naveo je Čelić, uz tvrdnju da će takva situacija još dugo biti aktuelna.
Pravnik Milan Antonijević je ocenio da bi problem imovine trebalo da ima prioritetni status u briselskom dijalogu o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine.
“Tokom dijaloga je bilo bežanja od tog problema, koji se vezuje za ogroman broj slučajeva”, kazao je Antonijević.
Prema njegovim rečima, veliki broj nerešenih predmeta postoji i u odnosu na Hrvatsku, toliko godina posle ratnih sukoba, u sistemu koji je uređeniji nego na Kosovu.
“Problem imovine je u senci političkih pitanja, uz nastojanje da se očuva staus kvo, jer neko ostvaruje prihode od imovine čiji su pravi vlasnici u tome onemogućeni”, dodao je Antonijević.
Prema istraživanju Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative, većina osoba koje tvrde da imaju probleme sa imovinom nastanjena je na Kosovu i najčeće navode da “veoma teško žive” ili da se “nekako snalaze”.
Najčešći problemi su vezani za bespravno zauzimanje imovine, što privatno čine pojedinci, kao i država, odnosno opština.
Odsustvo rešenja problema se uglavnom tumači kao rezultat izostanka političke volje na Kosovu da se to učini.