Na tribini su učestvovali predsednik Udruženja novinara Srbije na Kosovu Budimir Ničić, novinar i publicista Đorđe Jevtić i nekadašnji novinari Radija Prištine Andrija Igić i Zoran Stanković.
Đorđe Jevtić je podsetio prisutne na značaj ovog radija.
“Radio Priština, a kasnije i Televizija Priština, nastali su uz veliko zalaganje, znanje i angažovanje srpskih stručnjaka. Nažalost, ubrzo nakon solidnog utmeljenja i početka, posebno od 60-ih godina kada su obučeni albanski kadrovi, zahvaljujući političkim promenama i preokretima, dato je nesrazmerno prvenstvo albanskoj naciji u celini“, podseća Jevtić.
Radio Priština je imala nešto više od šest sati programa, a program na albanskom jeziku se emitovao na tri kanala, na prvom programu svih 24 sata. Srpski jezik je bio jezik drugog reda.
Novinar Andrija Igić, koji je bio zaposlen na Radio Prištini, govorio je o kvalitetu i angažovanju svojih kolega koji su se zalagali da što bolje informišu svoje slušaoce.
”Za deset godina, Radio Priština na srpskom jeziku, odnosno, njeni novinari i ostali zaposleni dali su pečat postojanju Srba na Kosovu, pratili su njihov život i razvoj. Svoj trag su ostavili i kasnije, u sistemu Radio televizije Srbije jer su kvalitetom bili ravnopravni sa kolegama u Beogradu i Novom Sadu, a u neretkim slučajevima i ispred njih“.
Zoran Stanković, takođe nekadšnji novinar Radio Prištine, ističe koliki je trag ovaj radio ostavio i koliko je bio popularan u vreme bombardovanja.
„Na početku bombradovanja i tokom njegovog trajanja, ljudi su vreme bukvalno provodili pored radija, naročito što znamo da je često isključivana struja i televizori nisu mogli da se gledaju. Zato su se tranzistori slušali, i to naglašava koliko je to bila velika uloga koju su imali novinari i zaposleni na Radio Prištini”.
Nažalost, sa završetkom bombardovanja, završeno je i emitovanje programa Radio Prištine.
Mediji na srpskom jeziku i dalje predstavljaju jedan od najatraktivnijih segmenata srpskog društva, iako su suočeni sa brojnim teškoćama, smatra predsednik Udruženja novinara Srbije na Kosovu Budimir Ničić.
„Nažalost, mi posle dvadeset godina nemamo nijedan medij na srpskom jeziku koji pokriva celu teritoriju Kosova, koji ima svekosovsku frekvenciju. U početku je taj problm premošćen osnivanjem Kosma mreže koja i danas proizvodi taj dnevnik koji istovremeno ide na 5 radio stanica”.
Ističe i da je prema Ahtisarijevom planu koji je pretočen u Ustav Kosova, Srbima dozvoljeno da osnuju televiziju sa svekosovskom frekvencijom. Međutim, to do današnjeg dana nije realizovano.
Inače, tribina posvećena ovom jubileju nekadašnje Radio Prištine održana je danas i u Beogradu. Nju je organizovao novinar Mihajlo Šćepanović. Tribinu u Gračanici organizovalo je Udruženja novinara Srbije na Kosovu i Dom kulture Gračanica.