Bivša predsednica Kosova Atifeta Jahjaga podsetila je da se u junu navršava 20 godina od rata na Kosovu, ali da većina žrtava seksualnog nasilja i dalje živi u strahu.
„Treba da budemo društvo koje osuđuje počinioce i pomaže ovim ženama, društvo gde one ne bi trebalo da budu tihe i ućutkane, da se ne plaše da pričaju o svom iskustvu, gde mogu sa svojim porodicama i prijateljima da podele priču kroz koju su prošle. Ali, nije dovoljno imati samo podršku porodice i rođaka. Kosovske institucije moraju da rade sve dok se pravda ne ostvari“, rekla je Atifeta Jahjaga.
Premijer Kosova Ramuš Haradinaj napominje da je Kosovo spremno i da razume žrtve seksualnog nasilja. Dodaje da se „rane Kosova moraju izlečiti zbog dobrobiti svih koji žive na Balkanu“.
„Kao deo institucija, i kao Vlada Kosova, svesni smo situacije. Prilagodili smo potrebni zakonski osnov za zasluženi statusni položaj u društvu za žrtve seksualnog nasilja u ratu. Sve je to skromno, ali ipak je najbitnija spremnost kosovskih institucija da sarađujemo sa domaćim i međunarodnim organizacijama i da preuzimamo rešenja drugih, kako bi smo izlečili ovu ranu našeg drutva“, naveo je Haradinaj.
Ambasador Nemačke u Prištini Kristijan Helt naglasio je da su sve zajednice prošle kroz ovo, dodajući: „Silovanje je silovanje, bez obzira da li je u ratu ili u nekom drugom konfliktu“, rekao je on.
„Metak može da ubije nekog fizički, seksualno nasilje ubija dušu, uništava tkivo društva. Videli smo devetesetih na Kosovu, Iraku, u Africi i na mnogim drugim mestima. Ove godine biće 20 godina od rezolucije 1325 SB UN, u aprilu će se Savet bezbednosti baviti seksualnim nasiljem. Moramo se boriti protiv nekažnjivosti i ćutanja“, istakao je ambasador Helt.
Ambasador SAD-a na Kosovu Filip Kosnet napomenuo je dve oblasti prema kojima, kako veruje, političari treba da promene pristup.
„Mora da se obezbedi ravnopravan pristup pravdi, službama i uslugama za žrtve seksualnog nasilja tokom rata za manjinske zajedice. Moram da izrazim neslaganje, da bismo imali časno suočavanje sa prošlošću, moramo da razumemo sve žrtve, pružimo usluge, uključujući i penzije, za žrtve iz manjinskih zajednica, bez obzira gde žive i koji jezikom govore. Na današnji Međunarodni dan žena, želim da zatražim da se ista pažnja posveti žrtvama ratnih zločina, kao i današnjim žrtvama zločina porodičnog nasilja. I one zaslužuju pravdu i uslugu, kao i da se čuje njihov glas“, jasan je bio ambasador Kosnet.
Ambasador Velike Britanije Rori O’ Konel napominje da je glas preživlih snažan i da se mora čuti.
„Kosovo prednjači u svetu u rešavanju problema seksualnog nasilja i želimo da ih ohrabrimo da tako nastave, posebno u vezi sa žrtvama koje se nisu čule. Bilo je i srpskih žrtava u sukobu na Kosovu. Danas slavimo nešto što se postiglo, ali najpre moramo čuti glasove žrtava jer su njihovi glasovi moćni“, rekao je on.
Koordinator UNDP-a na Kosovu Ulrika Rihardson ističe da je seksualno nasilje globalna sramota koja izaziva bol na koju nijedna osoba ne sme da bude indiferentna.
„Silovanje je jedan od retkih zločina gde je žrtva više osramoćena nego kriminalac. One same sebi nameću tišinu zbog sramote, bola, osećaja krivice, (odbacivanja) od društva i porodice kao celine“, istakla je Rihardsonova.
Vlada Kosova ulaže napore da, zajedno sa civilnim drušvom i preživelima, sprovede programe reparacije za žrtve seksualnog nasija povezanog sa konfliktom.


