U izveštaju urađenom na osnovu intervjua sa borcima i članovima njihovih porodica navodi se da su na stranim ratištima poginule 62 osobe.
Ekstremističkim grupama su se priključila 253 muškaraca, pratilo ih je 55 žena i 27 dece.
U okviru istraživanja urađeno je 13 intervjua sa borcima koji su se vratili na Kosovo sa stranih ratišta, sa članovima njihovih porodica, ali i osobama koje podržavaju ekstremističke grupe.
Zamenica stalnog predstavnika UNDP-a Aleksandra Rokasalvo kaže da intervjuisane osobe nisu ispitivane o maskarima, već o razlozima zbog kojih su napustile Kosovo.
“Kosovo se suočava sa povratkom boraca sa ratišta, kao i sve zemlje u Evropi. Pošto je Islamska država uništena, činjenica je da se ljudi vraćaju i svako drušvo mora sebi da postavi pitanje – šta učiniti sa reintegracijom povratnika. To će biti veoma teško za institucije koje sprovode zakon jer se malo zna o ovim osobama”, kazala je Rokasalvo.
Premijer Kosova Ramuš Haradinaj smatra da islam na Kosovu ne predstavlja pretnju već “nova ideologija ekstremizma”, što “potvrđuje broj mladih ljudi koji su otišli na ratišta”.
“Ideja plasiranja radikalnog islama na Kosovu ne vrši se u ime vere, već je to agenda koja služi stranim ideologijama. Kosovo mora biti hrabro i reći ’ne’ ovoj ideologiji. Moramo biti složni u tome, uključujući i obrazovne institucije, porodice, verske poglavare, ali i institucije koje sprovode zakon, bilo da verujemo u Bibliju ili Kuran. Ne smemo dozvoliti da naši mladići budu uključen i šire opasnu ideologiju koja vodi do terorizma”, kazao je Haradinaj.
Potrebno je raditi na sprečavanju nasilnog ekstremizma, poručio je američki ambasador na Kosovu Greg Delavi i dodao da je potrebno saznati šta motiviše mlade ljude da se bore u drugim državama.
“Izveštaj pokazuje da je pored mnogobrojnih faktora koji su uticali na odlazak, prisutan i ekonomski problem. Takođe, pokazuje kako su ljudi sa Kosova stigli do stranih ratišta. Moramo znati kako će Vlada raditi na reintegraciji ovih ljudi i obezbediti im adekvatne resurse. Ovo je prva studija o stranim terorističkim borcima sa Kosova i daje fundamentalne podatke o uzrocima koji motivišu nekog da se pridruži radiklanim mrežama”, kazao je Delavi.
Izveštaj je predstavio ekspert za bezbednost UNDP-a Alan Lapon.
Izvodi iz izveštaja
– Malo manje od tri četvrtine bivših boraca, njih 72%, bilo je nezaposleno na Kosovu.
– Odlazak u Siriju je počeo 2012, a najveći broj je otišao tokom 2013. godine. Najveći broj žena je tamo stigao 2015.
– Prema zvaničnim podacima 52 osobe su stradale u ratu u Siriji. Većina žena koje su otišle nisu se vratile na Kosovo.
– Glavni uzroci odlaska su nedostatak izbora, siromaštvo, loše obrazovanje i kriza identiteta.
– Velika mreža za regrutovanje na Kosovu razotkrivena je i uništena tokom 2014. i 2015. godine.
– Verski objekti, odnosno, imami bili su deo šeme regrutovanja na Kosovu.
Proces regrutovanja
– Povezivanje sa agentom za ISIS – koordinatorom mreže za regrutovanje
– Odlazak na prištinski aerodrom u grupi
– Let za Istanbulu
– Iz Istanbula u grupi ili sami prelaze granicu sa Sirijom
– Kontakt u Siriji sa koordinatorom ili albanskom celijom
– Odlazak na obuku
Internet, sloboda i bolji život
Internet i socijalni mediji identifikovani su kao glavni izvori informacija i socijalizacije za regrutovanje i radikalizaciju, kao i najveći rizični faktori. Istraživanja razloga iz kojih se žene priduržuju ekstremnim pokretima pokazuju da se one zbog islamofobije u društvu više povezuju nego muškarci i da su ugroženije od njih. Zaključeno je i da su želja za boljim životom i uživanje u verskim slobodama predstavljali jake motive ženama da odu na ratište.