Profesorka srpskog jezika Prištinske gimnazije u Lapljem Selu Ana Kostić ističe bi očuvanje maternjeg jezika moralo da bude jedan od najvećih interesa, ali da je situacija potpuno drugačija.
„Na Kosovu nisu ispoštovane norme, mnoga zvanična dokumenta su samo na albanskom ili loše prevedena, nisu ispoštovane dekleracije na različitim proizvodima, nazivi mesta su pogrešno ili uopšte ne napisani. Svedoci smo različitih materijalnih grešaka u različitim dokumentima, ono što treba da bude velikim slovom napisano je malim i obrnuto. Moram da naglasim da mi više smetaju greške u Srbiji, gde bi ljudi morali da vladaju dobro maternjim jezikom. Mediji često pogrešno koriste reči, pogotovu kada su u pitanju toponimi i nazivi mesta na Kosovu. Često kažu u Ugljarima, Preocima, što govori da oni ne znaju tačan naziv mesta u nominativu, pa onda pogrešno koriste lokativ. Mnoge institucije nemaju lektore, a globalizacija utiče na jezik“, kazala je Ana Kostić u emisiji ’Uz jutarnju kafu’ na TV Centar.
Govoreći o pismenosti učenika na Kosovu, ona je kazala da kod dece postoji elementarna pismenost. „Retko se desi da deca, recimo, mešaju ćirilicu i latinicu, ali osim elementarne pismenosti često nemaju nikakava druga znanja iz svog maternjeg jezika, i zbog toga vrlo često greše. Nije dovoljno samo znati pročitati nešto, već i sročiti određeni tekst, popuniti formular i slično. Učenici Gimnazije poštuju norme jezika, na tome insistiramo, ali često su u osnovnim školama deca u peti razred dolazila – a da ne umeju da čitaju, i to je strašno“, kazala je Kostićeva.
Profesorka smatra da deca sve manje čitaju i posećuju biblioteke, te da komunikacija putem interneta, mobilnih telefona i engleskih kovanica ima loš uticaj.
„Sve zavisi i od profesora. Ako se insistira na tome da se bar domaća lektira pročita, onda će i deca koliko-toliko obogatiti svoj rečnik. Zloupotreba interneta je velika, jer deca danas kompjuter koriste ne za učenje nego za komunikaciju, i onda ne vode računa o pravopisu. Sve više čujemo taguje me, lajkjuj me. Uticaj Zapada je veliki, a globalizacija ne može da zaobiđe ni jezik“, objašnjava Kostićeva.
Ona ipak dodaje da je srpski jezik otvoren: „Mi smo uvek prihvatali, što i nije tako loše, određene progresivne i dobre stvari iz drugih jezika i kasnije ih adaptirali. Zato imamo mnogo stranih reči. Međutim, to što naš jezik ružimo upotrebljavajuči ovakve reči, odnosno unosimo pogrešne reči, jeste veliki problem danas“.