Narodna biblioteka u Gračanici ima dugu tradiciju i naslednica je opštinske biblioteke Miladin Popović iz Prištine, koja posle 1999. godine rad nastavlja u isturenom odeljenju u tom mestu na centralnom Kosovu. Biblioteka u Gračanici ima isturena odeljenja u Lapljem selu, Čaglavici i Donjoj Brnjici, a svi objekti su sasvim solidno opremljeni i školskom literaturom.
Prema rečima direktorice Brankice Kostić biblioteka u Gračanici spada među najstarije kulturne institucije na ovom prostoru i ove godine slavi vek i po postojanja.
“Uslovi za rad su teški. Nijedno odeljenje biblioteke nema sopstvene izvore, pa ni račune za struju ne možemo da izmirimo. U Čaglavici struje nema već tri godine, u Gračanici godinu dana. Iako se radi o veoma maloj sumi, oko 400 evra, nismo u stanju da to pokrijemo. Naši prihodi su simbolični i svode se gotovo na članarinu, koja je takođe simbolična, upravo da bi smo motivisali korisnike da češće dolaze u biblioteku”, kazala je Kostićeva.
Ona je istakla da biblioteka, iako kuburi sa prostorom, može da se pohvali solidnim fondom knjiga.
“Registrovano je oko 20 hiljada knjiga, međutim veliki broj nije zaveden, jer nemamo prostora i vremena, tako da je fond sigurno veći od 30 hiljada”, kazala je direktorica Narodne biblioteke u Gračanici i dodala da u ovom trenutku najviše nedostaje školska literatura, za osnovnu i srednju školu.
“Male su mogućnosti da nabavimo novu literaturu. Trudimo se da sačuvamo svaku knjigu, a zadnjih par godina školsku lektiru smo obnavljali kroz private donacije. Koliko može pomaže Kancelarija za KiM”.
Biblioteka trenutno ima oko 400 članova, članarina je simbolična i za decu školskog uzrasta i srednjoškolce iznosti 200 dinara, studente penzionere i nezaposlene 300, zaposlene 500, a porodični karotn je 600 dinara na godišnjem nivou.
“Naš cilj je da se deca naviknu na prostor u biblioteci, da slobodnu pruže ruku ka svakoj knjizi i pogledaju šta je u njoj, a tu su i naši bibliotekari koji mogu da pomognu pri izboru knjiga. Najviše se čita beletristrika, srpski roman, engleska i američka književnost. Neodlučnima uvek preporučujemo klasike”, kazala je Kostićeva.
Ona je istakla da je danas sve manje interesovanja za knjigu i čitanje i podsetila da na izreku da je “knjiga čovekov najbolji prijatelj”.
“U eri kompjutera sve manje vremena ostaje za knjigu. Knjiga prenosi puno iskustava sa različitih aspekata, to svakako nije gubljenje vremena, već izgrađivanje i oplemenjivanje sebe. One su mape vremene i ništa ih ne može zameniti”, zaključuje direktorica Narodne biblioteke u Gračanici Brankica Kostić.