Jeremić je tako odgovorio na upit Danasa da komentariše poziv da svedoči u istrazi koju sprovodi odbor Kongresa o poslovima članova porodice američkog predsednika.
„SAD su ozbiljna država i da u vezi sa mnom postoji bilo kakva sumnja, sigurno ne bih preko medija bivao pozivan u Kongres, već bi mi poziv stigao iz pravosuđa. To se nije dogodilo, niti će se dogoditi, jer se ovde radi isključivo o političkom sukobu centara moći u SAD“, dodaje Jeremić.
Kaže da kao bivši predsednik Generalne skupštine i kandidat za generalnog sekretara UN ima kontakte u samom vrhu političkog i poslovnog establišmenta i u Americi i u Kini, kao i u Evropi i mnogim drugim krajevima sveta i da će te veze „biti i te kako od koristi kada budemo Srbiju podizali iz blata u koje ju je gurnuo aktuelni režim“.
„Inače, mislim da su saslušavanja pred parlamentom nesumnjivo dobra praksa u demokratskim državama. Zamislimo da je u Srbiji moguće organizovati anketni odbor u skupštini, u kojem bi recimo Miroslav Aleksić ili Vladimir Gajić mogli da ispituju neku od afera koje su potresle državu i javnost, poput slučaja Jovanjica ili povezanost vrha države sa navijačkim grupama i njihovim vođama osuđenim za teška krivična dela“, zaključuje Vuk Jeremić.
Jeremiću je dat rok da do 7. marta pošalje sve dokumente i informacije od 2014. godine do danas sa sinom i bratom američkog predsednika Robertom Hanterom Bajdenom i Džejmsom Bajdenom, zatim sa Erikom Šverinom, Devonom Arčerom i Džejmsom Gilijarom, kao i dokumente i komunikacije sa bilo kojim saradnikom kineske kompanije CEFC, uključujući predsednika Le Đianminga i Patrika Hoa.
Šverin, Arčer i Gilijar su bivši poslovni partneri Hantera Bajdena.
Traženo mu je i da odgovori da li mu je poznato da li je Ministarstvo pravde redigovalo ime Hantera Bajdena, sina američkog predsednika, iz dokaza 2739R u predmetu SAD protiv Patrika Hoa.
Jeremiću je dat rok i da do 14. marta da sa članovima Odbora za nadzor i odgovornost Kongresa zakaže intervju u vezi svih ovih pitanja.