Kada je u pitanju kosovska javna scena, proteklu nedelju obeležila je nova poseta evropskog posrednika, koju su ujedno pratili novi pozivi da se razgovara o postizanju sporazuma u Briselu na osnovu evropskog predloga, ali i formira ZSO. Ista prava koja se traže za Srbe na Kosovu, odmah potom je za Bošnjake u Srbiji zatražio predsednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin. Aktuelna tema u protekloj nedelji bila je i energetika, te su se dve strane uzajamno optuživale zbog toga što sporazum o ovom pitanju nije primenjen.
U fokusu javnosti bila je i eksproprijacija zemlje na Severu, pa je sada javnost upoznata sa tim koliko se ukupno zemlje ekspropriše, ali i da će u Zubinom Potoku i Leposaviću da se održe javne rasprave na ovu temu. Kraj nedelje obeležila je nova policijska akcija na Severu u sklopu koje su otkrivene tri laboratorije za proizvodnju narkotika u vrednosti od preko 2.3 miliona evra.
Ujedno, proteklu nedelju obeležilo je uručivanje francuskog ordena viteza Nacionalnog reda za zasluge urednici KoSSev portala Tatjani Lazarević.
Nedelja za nama počela je sa još jednom posetom specijalnog izaslanika EU za dijalog, Miroslava Lajčaka. I dok je njegov boravak u Beogradu prošao gotovo nezapaženo, iz Prištine su tada stigle vesti da je “i Kosovo načelno prihvatilo predlog EU”. Lajčak je to pozdravio.
Već sutradan, komentar na Evropski predlog za sporazum Beograda i Prištine u vidu pisma upućenom srpskom predsedniku, Evropskoj uniji i SAD-u, uputio je predsednik Stranke demokratske akcije Sandžaka Sulejman Ugljanin.
Pismo “za rešavanje statusa Bošnjaka u Srbiji” je uputio upravo zbog toga što, kako kaže, Bošnjaci nisu zadovoljni položajem u Srbiji i traže ista prava koja se zahtevaju za Srbe na Kosovu.
I protekle nedelje, jedna od glavnih tema bila je eksproprijacija. Javnost je sada upoznata i sa tim koliko se ukupno zemlje ekspropriše u dve opštine na Severu. Reč je o čak 138 hektara zemlje koju je kosovska vlada proglasila od javnog interesa u Leposaviću i Zubinom Potoku. Nakon protesta vlasnika zbog netransparentnosti procesa i nezakonite eksproprijacije, ali i reakcije Evropske unije, kosovska vlada je za 15. i 21. februar zakazala javne rasprave u ovim opštinama.
U međuvremenu, srpsko civilno društvo na Kosovu je pozvalo kosovsku vladu da obustavi radove na ovom eksproprisanom zemljištu, izrazivši zabrinutost da su najavljene javne rasprave zapravo samo deo ispunjavanja zakonskih formi, a ne diskusija o samoj suštini.
Sa druge strane, u protekloj nedelji izdigla se i pomalo i zaboravljena tema – struja, odnosno Mapa puta o energetici. Zamenik kosovskog premijera Besnik Bisljimi je kao krivca za njeno nesprovođenje označio Elektrosever, dok su istog dana iz ove kompanije demantovali njegove navode, uz optužbe na račun Prištine da odbija da Elektroseveru dodeli distributivne usluge.
Kurti: Neplaćanje struje na severu “koštalo” poreske obveznike 337 miliona; Petković: Laži i ništa više
I kosovski premijer odlučio se ovog vikenda da preko svojih društvenih mreža pokrene temu energetike, ali iz ugla neplaćanja komunalija na severu. Kazao je da je neplaćanje struje i vode poreske obveznike na Kosovu koštalo oko 337 miliona evra. Za to je okrivio “srpske paralelne strukture” i zvanični Beograd.
Ove navode je u međuvremenu demantovao direktor Kancelarije za KiM.
Uz poruku “laži i ništa osim laži Aljbina Kurtija”, Petar Petković kazao je da je Beograd dve decenije finansijski podržavao potrošnju električne energije na severu KiM, te da je od novembra 2009. do decembra 2020. za tu namenu izdvojeno 171 milion evra.
Bisljimi je tokom prošle nedelje govorio i o pitanju tablica. Iako su prištinski zvaničnici, pa i on sam, do sada negirali da će vozila sa srpskim registarskim oznakama koja se vode na gradove na Kosovu biti oduzimana, prošle srede imao je nešto drugačiju poruku:
“Automobil koji se vozi unutar Kosova bez registracije biće zaplenjen, a vozač kažnjen sa 150 evra”.
Nakon što je američki ambasador u Prištini 31. januara okupio političare i predstavnike civilnog društva iz srpske i albanske zajednice na Kosovu kako bi se razgovaralo o formiranju Zajednice srpskih opština, prošle nedelje je održana još jedna diskusija, ali sada neformalna.
Detalji ove večere nisu poznati.
Dok američki predstavnik, ali i drugi zvaničnici sa Zapada pokušavaju da pronađu način kako bi pomogli Prištini da prihvati i formira ZSO, kosovski premijer bavi se unutrašnjom politikom Srbije, kritikuje zvanični Beograd i traži reciprocitet za manjinske zajednice u centralnoj Srbiji, prvenstveno za Albance u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.
Kurti je ovog četvrtka napravio tabelarni popis opština u Srbiji kojima rukovode manjine i izlistao 21 zvaničnu manjinu u Srbiji.
Na primenu sklopljenih sporazuma i upravo na formiranju ZSO potom je pozvao i Evropski savet.
Nedugo zatim on, kao i srpski predsednik, dobili su još jedan poziv visokog predstavnika EU za spoljnu politiku, Žozepa Borelja, da što pre dođu u Brisel i pokrenu se po pitanju evropskog predloga.
I dok Kurti poručuje da je spreman da otputuje u Brisel, ali samo kako bi razgovarao o francusko-nemačkom predlogu, Vučić, sa druge strane, tvrdi da će otići, ali ako na stolu prva tema bude Zajednica srpskih opština.
Vikend je delovao mirno, sve do poslepodnevnih sati. Tada je u severnom delu Kosovske Mitrovice policija izvršila veliku akciju zaplene droge u sklopu koje su otkrivene tri laboratorije za proizvodnju marihuane i uhapšene dve osobe, a vrednost droge i opreme, kako je to potvrdio kosovski ministar unutrašnjih poslova, procenjena je na 2,3 miliona evra.
Deo akcije sproveden je u jednoj privatnoj kući koja se nalazi na svega nekoliko desetina metara od Osnovnog suda, policijske stanice, kao i pritvornog centra u ovom gradu.
Inače, policija ove laboratorije povezuje i sa dvojicom muškaraca, koji su se nalazili u automobilu kada je policija zapucala kod Bistričkog mosta, u januaru ove godine. Kažu da je jedan od njih zapravo suvlasnik otkrivene laboratorije, odnosno da je jedan od uhapšenih upravo njegov brat.
Ono što je ipak najviše obeležilo nedelju za nama, makar kada je u pitanju KoSSev, jeste uručivanje ordena viteza Nacionalnog reda za zasluge, dekretom francuskog predsednika, urednici Tatjani Lazarević.
Njoj je u utorak u rezidenciji francuske ambasade, orden uručio ambasador Olivije Gero. Svečanosti je prisustvovalo par desetina ljudi.