Od Srbije se očekuju „konstruktivnije angažovanje“ i „veća fleksibilnost“ kako bi se ostvario brz i konkretan napredak u pregovorima o pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa sa Kosovom čije je postizanje „hitno i ključno“ za napredovanje ka EU, navodi se u novom godišnjem izveštaju Evropske komisije.
U izveštaju koji je deo godišnjeg paketa proširenja 2022, Evropska komisija je ocenila da u pregovorima Srbije i Kosova o sveobuhvatnom i pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa od prethodne godine nije postignut konkretan napredak.
Ocenjuje se da je Srbija ostala angažovana u Dijalogu, ali i dodaje da srpska vlada treba da održi svoje prethodne obaveze i posveti se punoj primeni svih ranijih sporazuma iz Dijaloga.
Da bi napredovala, Srbija takođe treba da uloži dalje značajne napore da se izbegnu akcije koje narušavaju stabilnost i retorika koja ne vodi dijalogu.
Srbija, dodaje Evropska komisija, takođe treba da doprinese povoljnom okruženju za zaključenje pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji sa Kosovom, uključujući i njegove međunarodne odnose.
U odeljku o normalizaciji odnosa sa Kosovom, Kosovo i Srbija pozivaju da se konstruktivno angažuju i unaprede pregovore o sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji bez daljeg odlaganja.
Postizanje takvog sporazuma je hitno i ključno kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju svako na svom evropskom putu, dodaje se.
Kada je reč o primeni ranije postignutih sporazuma u Dijalogu Beograda i Prištine u izveštaju se navodi da potpuna implementacija sporazuma o pravosuđu iz aprila 2013. i dalje zahteva dodatne napore kosovskih vlasti jer Kosovo ne poštuje određene odredbe sporazuma.
Takođe, kako se dodaje, nije bilo daljeg napretka u implementaciji sporazuma od 25. avgusta 2015, a kosovske vlasti nisu preduzele mere da uspostave Asocijaciju/Zajednicu opština sa srpskom većinom na Kosovu i Kosovo se poziva da se konstruktivno angažuje u njenom uspostavljanju bez daljeg odlaganja ili opstrukcije.
Od Srbije se očekuje „konstruktivno angažovanje“ kako bi se omogućilo da most u Mitrovici otvori za saobraćaj vozila bez opstrukcija.
Obe strane moraju da ostanu posvećene kontinuiranoj implementaciji sporazuma o predstavljanju i učešću Kosova u regionalnim forumima i da ne blokiraju rad regionalnih foruma oko bilateralnih sporova, naglašava se u odeljku o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
Prioritetno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom politikom EU
U delu izveštaja o Srbiji u koji je Beta imala uvid ističe se da je prioritetno da se Srbija uskladi za zajedničkom spoljnom politikom EU, uključujući i sankcije prema Rusiji.
Komisija je navela i da je njena prošlogodišnja preporuka da je Srbija ispunila merila za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i dalje validna i da je taj klaster tehnički spreman za otvaranje.
Na planu spoljne politike, u izveštaju se ukazuje na pad uskladjenosti sa rezolucijama EU i odlukama Saveta na 45 odsto u avgustu 2022, sa 64 odsto u 2021.
Srbija se nije uskladila ni sa jednom restriktivnom merom EU i većinom deklaracija Visokog predstavnika protiv Rusije, zadržala je bliske veze sa Rusijom što dovodi u pitanje strateški pravac Srbije, ističe se u dokumentu.
Prema pregovaračkom okviru Srbija-EU od Srbije se očekuje da progresivno usklađuje svoju politiku prema trećim zemljama sa politikama i usvojenim stavovima EU uključujući restriktivne mere, dodaje se.
Takodje se navodi da su brojni postupci i izjave Srbije bili u suprotnosti sa spoljnopolitičkim ciljevima EU.
Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, Kosovo i Srbija pozvani su da se kosntruktivno angažuju i da bez odlaganja ostvare napredak o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu.
Postizanje sporazuma je ključno i hitno za napredak i Srbije i Kosova ka EU, ističe se u izveštaju koji je deo ovogodišnjeg Paketa proširenja.
U izveštaju se navodi i da je Srbija umereno pripremljena za članstvo u EU u oblasti reforme javne uprave, u pravosudju ima odredjeni nivo pripremljenosti, kao i kod borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, dok u oblasti slobode izražavanja u izveštajnom periodu nije zabeležen napredak.
Kada je reč o ekonomskim kriterijumima, Srbija je izmedju dobrog i umerenog nivoa prirpemljenosti i zabeležila je izvestan napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.
Srbija nazadovala u oblasti spoljne, bezbednosne i odbrambene politike
Evropska komisija je u novom godišnjem izveštaju koji će danas biti objavljen ocenila da je Srbija nazadovala u oblasti zajedničke spoljne, bezbednosne i odbrambene politike, napominjući da su neke izjave i postupci visokih srpskih zvaničnika bile u suprotnosti sa spoljnopolitičkim stavovima EU.
„Srbija je umereno pripremljena u oblasti zajedničke spoljne, bezbednosne i odbrambene politike i nazadovala je u izveštajnom periodu“, navodi se u izveštaju Komisije o napretku u procesu pristupanja EU, u delu koji se odnosi na Poglavlje 31.
Dodaje se da je uskladjenost sa deklaracijama Visokog predstavnika i odluka Saveta o restriktivnim merama „znatno opala“ sa 64 odsto 2021. godine na 45 odsto u avgustu 2022.
U izveštaju se podseća da se Srbija, posle napada Rusije na Ukrajinu, uskladila sa nekoliko pozicija EU u medjunarodnim forumima, uključujući Generalnu skupštinu UN, kao i da je glasala za suspenziju Rusije iz Saveta UN za ljduska prava, ali da je do sada odbijala da se uskladi sa bilo kojim sankcijama protiv Rusije i da se nije uskladila sa većinom deklaracija Visokog predstavnika u vezi sa Rusijom i Ukrajinom.
„Štaviše, Srbija je zadržala bliske veze s Rusijom i neke izjave i postupci visokih srpskih zvaničnika bili su direktno protiv spoljnopolitičkih stavova EU“, navodi se u izveštaju.
Srbija je nastavila da razvija intenzivne odnose i strateško partnerstvo s Rusijom i nije eksplicitno osudila rusku agresiju protiv Ukrajine, navodi se u izveštaju, ali se dodaje da je ipak podržala teritorijalni integritet Ukrajine i obećala humanitarnu pomoć, kao i da je pomogla ukrajinskim izbeglicama.
U dokumentu se ističe da je prioritetno da se Srbija u narednoj godini uskladi sa spoljnom i bezbednosnom politkom EU, uključujući sankcije, i da izbegava postupke i izjave koje bi bile u suprotnosti sa stavovima EU.
„Srpski mediji su bili uključeni u snažnu prorusku kampanju dezinformisanja“, ističe se u izveštaju i poziva da se pojačaju napori na izgradnji društvene otpornosti na manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i da se vodi aktivnija borba protiv ovog i drugih oblika hibridnih pretnji.
U izveštaju piše i da su nastavljeni „bliski odnosi i česti kontakti na visokom nivou s Rusijom, uključujući redovne bilateralne posete“.
Podseća se i da su ministri spoljnih poslova Srbije i Rusije potpisali plan konsultacija za naredne dve godine, dva dana posle najave ruskog predsednika Vladimira Putina o održavanju referenduma na ukrajinskim teritorijama, delimične mobilizacije i pretnje upotrebom nuklearnog oružja.
U izveštaju se navodi da se Srbija uskladila sa nekim sankcijama protiv Belorusije i sa sankcijama uvedenim Mjanmaru, i dodaje se da je negirala izveštaje specijalnog izvestioca UN da izvozi oružje u Mjanmar.
Podseća se da je Srbija u oktobru i decembru 2021. usvojila akcione planove za primenu novih nacionalnih bezbednosnih i odbrambenih strategija i dodaje da je sada potrebno da se oni sprovode na način koji će u potpunosti odražavati evropsku orijentaciju zemlje u tim oblastima.
Takodje je potrebno da usvoji zakon koji će omogućiti učestvovanje u civilnim misijama u okviru zajedničke bezbednosne i odbrambene politike.
U izveštaju se navodi i da je Srbija nastavila bliske kontakte i saradnju sa Kinom, SAD i Turskom, kao i da je intenzivirala kontakte sa Pokretom nesvrstanih.
„Srbija se pridružila gotovo svim ključnim sporazumima o neširenju, razoružanju i kontroli naoružanja koje promoviše EU“, navodi se u izveštaju i ocenjuje da ima transparentan sistem izveštavanja o svojoj strateškoj kontroli izvoza.
Razvoj privatnog sektora u Srbiji ometaju slabosti u vladavini prava
Velike strukturne reforme javne uprave i upravljanja državnim preduzećima u Srbiji i dalje sporo napreduju, čime se produžava dugotrajna neefikasnost i povećava fiskalni pritisak, ocenjuje se u novom izveštaju o Srbiji u paketu proširenja EU.
Srbija je, kada je reč o ekonomskim kriterijumima za članstvo u EU, dobro do umereno pripremljena i ostvarila je izvestan napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.
U prethodnih godinu dana zabeležen je izvestan napredak u reformi poreske administracije i privatizaciji državnih preduzeća ali nije bilo napretka po pitananju jačanja fiskalnih pravila radi ušvrčšćivanja fiskalne politike, navodi se u izveštaju.
Ukazuje se da je država zadržala „snažan otisak“ u ekonomiji i da je privatni sektor nerazvijen a da njegov razvoj ometaju slabosti u vladavini prava, posebno korupcija i neefikasno pravosudje, i sprovodjenju lojalne konkurencije. Istovremeno su prošlogodišnje preporuke samo delom sprovedene.
Ocenjuje se da je Srbija umereno pripremljena i da je učinila izvestan napredak u suočavanju sa pritiscima i tržišnim snagama unutar EU, kao i da se struktura ekonomije dalje poboljšala i da je ekonomska integracija sa EU ostala visoka.
Medjutim, dodaje se, uprkos izvesnom napretku, kvalitet i relevantnost obrazovanja i obuka ne zadovoljavaju u potpunosti potrebe tržišta rada.
Navodi se i da su javne investicije nastavile da rastu sa ciljem rešavanja ozbiljnih infrastruktrunih nedostataka posle godina nedovoljnih ulaganja.
Kada je reč o malim i srednjim preduzećima, ona se i dalje suočavaju sa brojnim izazovima, uključujući nejednake uslove u odnosu na velike kompanije i strane investitore. Dodaje se da su preporuke iz prethodnog izveštaja samo delom sprovedene.
Navodi se da Srbija u narednoj godini, pod uslovom da je ekonomski oporavak dobro utemeljen, treba da planira dalji postepeni povratak na deficit blizu balansa u budžetu za 2023. i u srednjeročnom fiskalnom okviru, kao i da usvoji kredibilan i obavezujući sistem fiskalnih pravila koji će stupiti na snagu iduće godine.
Takodje treba da preduzme pripremne korake ka adekvatnoj reformi sistema plata u javnom sektoru i da sprovede vremenski oročen akcioni plan za uvodjenje novog vlasništva u državnim preduzećima i strategiju za unapredjenje upravljanja u državnim preduzećima i smanjenje povezanih fiskalnih rizika.
Navodi se i da ubrzavanje ekonomskih reformi i njihova puna primena ostaje ključno za održivi oporavak i dalje jačanje potencijala privrede u smislu konkurentnosti i inkluzivnog rasta, čime se podržava realna konvergencija sa EU.


