Iako nije izneo podatke za druge zemlje, Murati je na Fejsbuku predstavio tabelu u kojoj je navedeno da je javni dug Кosova na nivou od 17,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.
On je rekao da je zahvaljujući fiskalnoj disciplini i dobrom upravljanju javnim novcem moguće promeniti trend državnog duga, vraćajući ga na nivoe pre pandemije.
„Ova konsolidacija prvo drži pod kontrolom trošak kamata jer što je manje zaduženja, to je manje plaćanja kamata. Drugo, omogućava nam povoljnije uslove finansiranja novih zaduživanja u odnosu na druga, jer imamo dokazanu stabilnost i dobro trošenje javnog novca“, zaključio je Murati.
Kosovski ministar finansija je dodao da je ovakva konsolidacija visoko cenjena i od strane međunarodnih institucija.
Međutim, u komentarima na društvenim mrežama građani su poručili ministru da se time ne može dičiti jer podaci pokazuju nemogućnost kapitalnog ulaganja kroz kredite iz inostranstva.
„Ovo nije nešto čime treba da se ponosimo. To pokazuje da niste sposobni da kapitalno investirate kroz kredite iz inostranstva koji mogu uticati na život građana. Ako imamo najniži javni dug u celoj Evropi, zašto onda one zemlje u Evropi sa najvećim javnim dugom imaju najveći BDP po glavi stanovnika? Zato što se ne plaše kredita da bi investirali i sa više novca cirkulisali na svom domaćem tržištu“, napisao je jedan građanin.