Za taj paket glasalo je 517 evropskih poslanika, 56 njih je bilo protiv, a 30 uzdržanih, javlja Radio Slobodna Evropa.
Glasanje je održano samo dan pre raspuštanja Evropskog parlamenta jer evropske institucije ulaze u izborni period – za izbore za novi saziv parlamenta i čelnike institucija EU, koji će biti održani između 6. i 9. juna u svim državama članicama EU.
Prema tekstu usaglašenom od Evropskog saveta i Evropskog parlamenta, države regiona Zapadnog Balkana moraće da ispune niz kriterijuma kako bi iskoristile paket finansijske pomoći u periodun od 2024. do 2027. godine.
Među njima su i osnovni kriterijumi koji podjednako važe za sve zemlje, a odnose se na vladavinu prava, poštovanje principa demokratije, institucionalne reforme i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.
Pored kriterijuma koji se odnose na reforme i vladavinu prava, postoje i kriterijumi političke prirode. Za Kosovo i Srbiju postoji „još jedan uslov“ koji se odnosi na napredovanje u procesu normalizacije odnosa.
EU namerava da Planom rasta za Zapadni Balkan udvostruči ekonomiju zemalja regiona u narednih deset godina. Taj plan je u novembru 2023. godine predložila Evropska komisija.
Od ukupno šest milijardi, dve milijarde su u formi bespovratne pomoći, a preostale četiri milijarde u obliku kredita sa veoma povoljnim ratama. Cilj EU je da podstakne ekonomski rast u šest zemalja regiona, te da istovremeno pomogne reformskom procesu, odnosno pospeši pripremu zemalja u regionu za pristup EU.
Prema predlogu, procedura isplate finansijskih sredstava će biti pojednostavljena, ali su kriterijumi za dobijanje tih sredstava pooštreni.