Baraljiu je za Radio Kim naveo da se još uvek ne može prognozirati da li Samoopredeljenje može samo formirati vladu ili ne.
“Nakon prebrojavanja svih glasova: ovde na Kosovu, onih iz dijaspore, glasova koji dolaze od partija koje neće preći census, onih koji dolaze iz uslovnog glasanja, glasova lica sa ograničenim sposobnostima i invaliditetom, tek tada možemo videli da li Samoopredeljenje može ili ne može formirati skupštinsku većinu”, kazao je on.
Moguće formiranje manjinske vlade
Baraljiu je pojasnio da bi Samoopredeljenje sa ovim procentom glasova, zajedno sa listama Gudžo i Alternativa i manjinskim partijama moglo da formira vladu, ali će ona biti manjinska.
Prema njegovim navodima, ako Samoopredeljenje ne može na ovaj način da formira vladu, to će moći da uradi opozicija albanskih partija zajedno sa partijama manjinskih zajednica.
“Ovo još uvek nije konačno, nije završeno prebrojavanje preliminarnih rezultata, a kamoli konačnih. Još uvek postoji mogućnost za Samoopredeljenje, budući da su oni, bez obzira na procenat glasova, manji za 10 odsto u odnosu na prethodne izbore, proglasili pobedu”, kazao je Baraljiu.
Najmanje tri opozicione političke partije moraju da se dogovore, jer zajednički zauzimaju 54 poslanička mesta. Kako je profesor dodao, zajedno sa manjinskim zajednicama, bez srpske, dobijaju još 10 mesta, što bi značilo da mogu da formiraju skupštinsku većinu.
“Ali neće imati, recimo 80 mesta, što bi značilo da imaju mogućnost da glasaju međunarodne ugovore, da izglasaju predsednika, budući da predstoje predsednički izbori, niti da donose teške odluke koje će predstojati u narednom mandatu, a posle formiranja novih institucija u Evropskoj uniji”, objasnio je on.
Prvo sledi rok za žalbe
Baraljiu je naveo da Centralna izborna komisija (CIK) i političke partije treba da najpre ispoštuju rokove Zakona o opštim izborima.
“Prvo da se objave preliminarni, pa konačni rezultati. Nakon toga sledi rok za žalbe koji je kratak (48 ili 72 sata), pa onda treba da se Vrhovnom sudu dostave te žalbe. Biće najverovatnije žalbi i budućih poslanika i političkih partija. Tek nakon svega toga CIK proglašava konačne rezultate”, pojasnio je Baraljiu za Kim radio.
Nakon toga Skupština Kosova ima pravo da pozove sve poslanike da polažu zakletvu i onda se održava prva sednica.
“Zatim ta skupština može izabrati vladu i tako će se to završiti”, dodao je.
“Vanrednih izbora neće biti”
Mazlum Baraljiu je pojasnio da će, ako se vlada ne formira u zakonskom roku, predsednica Kosova morati da raspiše vandredne izbore. Prema njegovim rečima, do toga ipak neće doći.
“Postoji mogućnost da dosadašnja vlast potencijalno formira vladu. Postoji i drugi scenario, po Ustavu Kosova, ako partija koja je dobila najviše glasova ne može da formira vladu, po odluci Ustavnog suda mogućnost se daje drugoj partiji. To je, u ovom, slučaju Demokratska partija Kosova (PDK), da ona sastavi većinu, približi to predsednici i onda predsednica može da ovlasti tu drugu partiju da formira vladu. Ako i ona u određenom roku to ne uradi, onda se ide na vandredne izbore”, zaključio je Mazlum Baraljiu.
Prema do sada dostupnim podacima, Samoopredeljenje ima 322.376 glasova (41,01). Na drugom mestu je Demokratska partija Kosova (PDK) 22.46%, a trećem Demokratski savez Kosova (LDK) 17,66%.