Delegacije Beograda i Prištine su juče razgovarale odvojeno sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom u Briselu. Danas, nešto iza podneva, Lajčak je na Tviteru objavio: “Imamo dogovor!”
Rešeno je da privremene tablice sa obe strane prelaza zameni “režim nalepnica dogovoren u okviru dijaloga uz posredovanje EU” kao “privremena mera dok se ne postigne trajno rešenje”. Dakle, problem nije rešen, njegovo rešavanje trajaće narednih šest meseci, počev od 21. oktobra. O nalepnicama je sporazum već postignut 2011. a potvrđen 2016. godine.
Ono što će, prema najavama, biti rešeno najkasnije do 2. oktobra u 16:00, je blokada Jarinja i Brnjaka. Nezadovoljni će se povući, kao i specijalne jedinice Kosovske policije, a u svoj posao će se, tokom naredne dve nedelje, malo mešati KFOR.
Glavni pregovarači Beograda i Prištine, Petar Petković i Besnik Bisljimi, tokom boravka u Briselu nisu zajedno seli za sto i razgovarali.
“Koliko pratim Briselski dijalog, nikada se ovo nije deslio da se oni (Petković i Bisljimi), dok su u Briselu, ne sretnu i sednu zajedno da razgovaraju. Saznali smo da je Priština spremnija da popusti, pokazala je veću spremnost na neke ustupke, da se kroz pregovore nađe rešenje za situaciju”, kazao je za RTV Kim Ognjen Gogić iz Centra za alternativno rešavanja sporova.
Situacija na Kosovu je konfuzna, kako na terenu tako i u politici, smatra profesor na fakultetu Političkih nauka u Prištini Miljazim Krasnići.
“Trenutno je u toku predizborna kampanja, a biće je u aprilu naredne godine i u Srbiji, pa Vučić i Kurti igraju svoju predizbornu igru, zbog koje građani ispaštaju”, ističe Krasnići.
Uvođenje reciprociteta na srpske tablice je deo Kurtijeve predizborne kampanje, navodi predsednica Evropskog pokreta Srba sa Kosova i Metohije Rada Trajković.
“Gospodin Kurti se nalazi u predizbornoj kampanji. Deo te kampanje svakako predstavlja ova intervencija na severu Kosova za koju je imao očekivanje da će rezultirati uspostavljanjem reciprociteta sa druge strane. To bi bila nova realnost koja bi podrazumevala, ne kao do sada, da Srbija prizna nezavisnost Kosova, nego da se uzajamno priznaju kroz nešto što su pregovori. To će suštinski značiti, šta dogovorimo za Kosovo, to važi i za Srbiju. Ali, Kurti je zaboravio, možda ga je komandat KFOR-a podsetio da se KFOR nalazi (na Kosovu) po rezoluciji 1244 koja je prihvaćena Kumanovskim sporazumom i da je ona i dalje na snazi“, rekla je Trajkovićeva.
U dokumentu koji je Miroslav Lajčak objavio na Tviteru, a koji predstavlja dogovorene zaključke sa poslednjih sastanaka nema ni jedne jedine reči o srpskim tablicama koje izdaju izmeštene policijske uprave gradova sa Kosova.
“Ostaje i dalje nerazjašnjeno pitanje KM tablica, koje nijedno od ovih rešenja ne tretira”, kazao je Ognjen Gogić.
Političari, albanski i srpski, manipulišu pa se kosovski Srbi nalaze se u sendviču, smatra Miljazim Krasnići.
“U celom kontekstu ispaštaju kosovski Srbi. Oni su u sendviču, sa jedne strane imaju manipulaciju od strane Beogrda, sa druge su ignorisani od strane Prištine. Brisel treba da pritiska više obe strane”, rekao je on.
“Građani su taoci, pre svega, odmeravanja snaga Beograda i Prištine. Lideri u Beogradu i Prištini žele da pokažu da mogu da nametnu neko rešenje, da jednostrano povlače poteze, koje druga strana mora da prihvati. Bilo je poznato da dogovor ističe, i bilo je vrmena da se to pitanje otvori. To ni Beograd nije inicirao, a sa druge strane, Kurti je želeo da demonstrira svoju novu politiku reciprociteta, da jednostrano povlači poteze, pre nego se dogovori sa Beogradom”, naveo je Ognjen Gogić.
“Kurtiju i Vučiću je stalo samo do populističkih glasova, za ostalo ih nije briga. Način na koji Kurti kompromituje svoje institucije, šaljući sa lakim naoružanjem specijalne jedinice na sever Kosova koje će na jedan način biti suspendovane KFOR-om, to govori koliko je njima stalo do njihove lične afirmacije i dobijanja populističkih glasova, a za ostalo nije ih briga. Zato narod najviše trpi, plaše se i Srbi i Albanci. Mnogo je patnje i sa jedne i sa druge strane, mladi odlaze u Evropu, prostor Kosova se prazni”, dodala je Rada Trajković.
Celokupna situacija je mogla da se izbegne, da se nađe diplomatsko rešenje, napomenuo je Krasnići.
“Živimo u 21. veku, ovaj način neravnopravnosti među ljudima je nelogičan za evropske vrednosti. Krivica je zbog toga i na EU što nije pronašla logičnije rešenje. Dok sa jedne strane govore o Otvorenom Balkanu, sa druge se dešava uvođenje reciprociteta, zaključio je on.
Ipak, shodno zaključcima koje je, sa sve znakom uzvika iza “imamo sporazum”, predstavio Miroslav Lajčak, “Radna grupa sastavljena od predstavnika EU, Beograda i Prištine, kojom će predsedavati EU, biće osnovana kako bi se pronašlo trajno rešenje za pitanje registarskih tablica na osnovu standarda i prakse EU”. Njihov prvi sastanak biće održan 21. oktobra 2021. godine u Briselu.